Izvješće o Srbiji za 2023. i 2024. godinu hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule u srijedu je usvojio Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta (EP), a dopunjeno je i amandmanima kojima se oštro osuđuju, kako se ističe, nezakonita uhićenja i protjerivanja državljana Europske unije iz Srbije te javno objavljivanje osobnih podataka građana EU-a od strane osuđenih ratnih zločinaca, zajedno s govorom mržnje protiv nacionalnih manjina.

Glavna poruka iz izvješća o kojem će se glasati na sjednici EP-a jest kako se sa zabrinutošću bilježi da nema napretka Srbije na putu prema EU-u u ključnim područjima poput vladavine prava, slobode medija, reforme javne uprave i usklađivanja s europskom vanjskom politikom. On je bio vrlo ograničen ili ga uopće nije bilo, stoji u izvješću. Stalni bliski odnosi s Rusijom također izazivaju zabrinutost. U Piculinu tekstu odbacuju se tvrdnje predstavnika vlasti Srbije da su EU i neke članice umiješane u organiziranje studentskih prosvjeda. Navode kako se antiEU narativi očituju kroz pad potpore europskim integracijama u srpskom društvu, kao i kroz jačanje nazočnosti stranih autokratskih aktera u Srbiji.

- Duga politička kriza, pojačana nedostatkom napretka u temeljnim kriterijima kao što su korupcija, vladavina prava, sloboda medija i izborna reforma imaju izravan utjecaj na europski put Srbije. Srbija predugo pokušava uzeti najbolje od europskih fondova, a pritom zanemaruje naše temeljne vrijednosti i našu geopolitičku orijentaciju - izjavio je Picula. Dodao je da se proces proširenja temelji na zaslugama i da bi napredak Srbije mogao pozitivno utjecati na regiju.

Podsjetimo, članovi vanjskopolitičkog odbora izglasali su izvješće Picule, parlamentarnog izvjestitelja za Srbiju, s 55 glasova za, 13 protiv i 8 suzdržanih. EU u izvješću kritizira Srbiju zbog nedostatka napretka u pristupnom procesu, ali pozdravlja gospodarske korake poduzete u prethodnom razdoblju. Kao pozitivan rezultat ističe se makroekonomska stabilnosti i fiskalna disciplina. U tekstu se poziva Srbija da ozbiljno pokaže svoju stratešku orijentaciju prema EU-u i snažnu političku volju i dosljednost u provedbi reformi vezanih uz EU. Zastupnici pozivaju i EU da preispita opseg financijske pomoći koju pruža Srbiji u slučaju kontinuirane podrške antidemokratskim ideologijama i nastavka izbjegavanja usklađivanja s vanjskom politikom, posebice oko sankcija koje je EU uveo protiv Rusije, a Srbija to odbija. U izvješću se također ističe da će brzina pregovora o članstvu ovisiti o predanosti Srbije dijalogu s Kosovom, koji treba voditi u dobroj vjeri kako bi se postigao pravno obvezujući sporazum temeljen na uzajamnom priznavanju.

Europski parlament poziva srbijanske vlasti da vrate povjerenje građana u državne institucije osiguravanjem transparentnosti i odgovornosti te potiče sve političke i društvene aktere da se uključe u uključiv i sadržajan dijalog s ciljem ispunjavanja reformi povezanih s EU-om.