03 April 2025, Hesse, Frankfurt/Main: Behind a television monitor showing US President Donald Trump, the display board with the Dax curve shows falling share prices. The tariff package announced by US President Trump has pushed share prices sharply into the red. Photo: Arne Dedert/dpa Photo: Arne Dedert/DPA
dpa/picture-alliance
8.4.2025., 10:12
Carine su izazvale pravi potop na burzama, padaju i cijene sirovina

SAD zagazio u eru najveće ekonomske zatvorenosti

I da Trump uspije u naumu da se dio tvornica prebaci u Ameriku, to je dug proces

Trumpove carine, koje je on nazvao "danom oslobođenja", kao da je Ameriku netko okupirao pa je treba osloboditi, izazvale su pravi potop na burzama, a uz dionice, u padu su cijene sirovina, nafte i bakra. Slabi bitcoin, ali i vrijednost američkog dolara, za koji su se pojavile špekulacije može li nakon ovoga uopće više biti rezervna svjetska valuta. Privremeno je nastradalo čak i zlato, tradicionalni čuvar vrijednosti, no onda je ipak ponovno uhvatilo zalet. Euro je nešto ojačao, a komešanje na burzama snizilo je prinose na europske obveznice i snizilo troškove zaduživanja.

Nezgodna pozicija

Jerome Powell, guverner Federalnih rezervi, američke središnje banke, nedavno je potvrdio kako bi zbog visokih carina predsjednika Trumpa inflacija u SAD-u mogla porasti te ostati povišena. Štoviše, prijete rizici i od rasta nezaposlenosti i od inflacije, što, u kombinaciji, za Ameriku znači potencijalni scenarij stagflacije, ekonomske stagnacije i rasta cijena u jednom. To tamošnju središnju banku stavlja u vrlo nezgodnu poziciju, u kojoj se već i nalazi, jer Donald Trump konstantno vrši pritisak na Powella da snizi ključne kamatne stope, što ovaj zasad odbija učiniti.

I prije posljednjeg velikog vala carina Fed nije htio nastaviti u pravcu snižavanja kamatnih stopa, koje je lani započeo, baš zbog straha od mogućeg rasta inflacije zbog najavljenih Trumpovih poteza. Sada kada su se najave ostvarile, još je teže povjerovati da bi Powell samoinicijativno popustio, budući da bi rezanje ključnih stopa dodatno raspirilo rast cijena. No, već su krenula nagađanja da bi Trump mogao smijeniti Powella, koji kaže da američki predsjednik za to nema ovlasti. Međutim, budući da se na svakom polju, pa i na monetarnom, vjerojatno duboko zagazilo u neko "novo normalno", ništa nije nemoguće. Trump je Powella i prošli tjedan pozvao da spusti ključne stope te mu svisoka poručio da se ne bavi politikom. Također mu je patronizirao rečenicom da "uvijek kasni". Treba međutim podsjetiti da Fed ima dva ravnopravna cilja: ne bavi se samo cijenama, već pazi i na razinu zaposlenosti. Bude li tu problema, a naznaka u tom pravcu apsolutno ima, moguće je da Fed neće imati izbora i morat će ići prema monetarnom "labavljenju".

ŠTO EUROPSKA UNIJA MORA ČINITI

Na mikrorazini situacija je depresivnija: mnogi europski proizvođači zbrajaju štete i gledaju kako kompenzirati tako veliko tržište. Europa ima dvije mogućnosti. Prva je uzvratiti istom mjerom, a to bi značilo “nabiti” Americi visoke carine i pristati na igru kojoj se možda i ne nazire kraj, a druga je ne činiti ništa, suzdržati se od politike “zub za zub” i inzistirati na pregovorima. Dio ekonomista upozorava da prvi scenarij nema smisla jer bi se time Europa samo dublje uvukla u carinski rat. Osim toga, uvoditi carine nije demostracija snage nego slabosti. To znači priznati da domaća proizvodnja nije dovoljno konkurentna te da treba pomoć. Ako udarac stoički podnese, Europa će imati “samo” udar na izvoz i BDP, koji se procjenjuje između pola i jedan posto, što znači da tone ispod ruba recesije na kojem već je, ali ako uvede recipročne carine na robu iz SAD-a, gdje je lista proizvoda vrlo dugačka, onda će sigurno izazvati i lančanu reakciju inflacije na domaćem terenu, što znači da će se morati boriti s dva zla, umjesto s jednim.

U oba scenarija sigurno je da Europa mora činiti sljedeće: oslanjati se više na unutarnje tržište, produbljivati ga i zapravo bolje definirati što je domaće, a to je već identitetsko pitanje koje sada ima priliku preispitati i zaokružiti. S obzirom na heterogenost europske zajednice i njenih tvrtki, one se međusobno često vide kao konkurencija, a sada bi naglasak trebao biti na suradnji. Trump se pak i nada svojevrsnoj razjedinjenosti europske privrede, gdje će svatko opet gledati svoje interese i “bušiti” zajednički stav, koji god da se donese, a to onda znači da će kucati na vrata SAD-a, što on naravno i želi.

Procjena štete

No, Powell zasad zadržava stope i čeka da se prašina oko carina slegne, odnosno da se preciznije procijeni šteta. Nakon Trumpove "intervencije" Amerika je zagazila u eru nikad veće ekonomske zatvorenosti, čak i carinski zakoni iz 1930-ih ocijenjeni su manjom barijerom od današnjih carina. Trump vjeruje da zemlju vodi u bolje sutra, no nakon što su na burzama preko noći izbrisane milijarde dolara kapitala, sve se češće i od njegovih pristaša, republikanaca i kapitalista, može čuti da nisu za to glasali.

Američki predsjednik kaže da je njegova konzervativna revolucija "dobra za američkog radnika", no, i da uspije u naumu da se dio tvornica prebaci u Ameriku, to je dug proces, a ekonomski se život odvija na dnevnoj bazi: ni ljudi ni burze nemaju strpljenja. Mogu se čuti ocjene da će se Trumpu, ako se do kraja kvartala ne pokaže neka konkretna korist od nove politike, početi uskraćivati podrška. I najbliži suradnik američkog predsjednika Elon Musk mijenja retoriku, pa se sad odjednom poziva na slobodnu trgovinu.

Za to vrijeme rastu izgledi za globalnu recesiju. JP Morgan povećao ih je na 60 posto, siguran je inflatorni udar u SAD-u, a moguće su i nestašice, te se sada čeka odgovor Europe. Šefica Europske središnje banke Christine Lagarde već je i prije posljednjeg Trumpovog carinskog udara rekla da je ovo prilika za Europu da se osamostali, a čelnici EU-a traže zajednički stav.