Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je svjetski trgovinski rat najavom uvođenja carina brojnim državama svijeta na sav uvoz u SAD. Carine nisu jednake za sve, a najveće će dobiti neki od najvećih trgovinskih partnera SAD-a.

Sveobuhvatne carine postavljaju nove prepreke najvećoj svjetskoj potrošačkoj ekonomiji, poništavajući desetljeća liberalizacije trgovine koja su oblikovala globalni poredak. Očekuje se da će trgovinski partneri odgovoriti vlastitim protumjerama, što bi moglo dovesti do drastično viših cijena svega, od bicikala do vina. Terminski ugovori na američke dionice potonuli su odmah nakon objave. "To je naša deklaracija nezavisnosti", ustvrdio je Trump, navevši kako će se taj dan "zauvijek pamtiti kao dan kada je američka industrija ponovno rođena, kada je američka sudbina vraćena i kada smo Ameriku ponovno počeli činiti bogatom". "SAD će primijeniti recipročne carine na druge zemlje", naveo je. "Recipročne" carine, rekao je Trump, odgovor su na carine i druge necarinske barijere postavljene za američku robu. Tvrdi da će nove carine potaknuti otvaranje radnih mjesta u proizvodnji kod kuće. "Desetljećima su našu zemlju pljačkale, harale, silovale i plijenile bliske i daleke nacije, kako prijatelji tako i neprijatelji", tvrdi.

Carina Kini 54 %

Kineski uvoz bit će pogođen carinom od 34 posto, prema Trumpu, povrh carine od 20 posto koju je prethodno nametnuo toj zemlji. Bliski saveznici SAD-a nisu pošteđeni, uključujući Europsku uniju, koja se suočava s carinama od 20 posto. "Znate, pomislite na Europsku uniju, djeluju kao da su prijateljski nastrojeni, ali zapravo nas deru", rekao je Trump. Roba iz EU-a podlijegat će carini od 20 posto jer zemlje Unije, prema izračunima Bijele kuće, naplaćuju namet na uvoz američke robe od 39 posto, kada se uključe i necarinska davanja i "manipulacija valutnim tečajevima". SAD je lani u razmjeni s EU-om zabilježio manjak u robnoj razmjeni od 235,6 milijardi dolara. Anonimni dužnosnik Bijele kuće rekao je za Reuters da će više kazne stupiti na snagu 9. travnja i primjenjivati se ​​na oko 60 zemalja. Osnovna tarifa od deset posto stupit će na snagu u subotu, kazao je. Kanada i Meksiko, dva najveća trgovačka partnera SAD-a, već se suočavaju s carinama od 25 posto na mnoge proizvode i neće imati dodatnih nameta. Recipročne carine ne primjenjuju se na određene proizvode, uključujući bakar, lijekove, poluvodiče, drvo, zlato, energiju i "određene minerale koji nisu dostupni u SAD-u", navodi se, za njih se planiraju druge carine. Među onima kojima je Trump najavio najviše carine su Srbija (37 %) i BiH (35 %). Najavljene su gotovo cijelom svijetu, no ne i Rusiji, Bjelorusiji, Kubi i Sjevernoj Koreji. Objašnjenje je kako SAD s "Rusijom više nema značajne razmjene, a Kuba, Bjelorusija i Sjeverna Koreja već su pod visokim carinama".

Trumpova je objava uzdrmala financijska tržišta i tvrtke koje su se oslanjale na trgovinske aranžmane na snazi ​​od sredine prošlog stoljeća. Ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle usporiti svjetsko gospodarstvo, povećati rizik od recesije i povisiti životne troškove upravo za prosječnu američku obitelj. Ken Roggoff, bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda, tvrdi kako je vjerojatnost da će SAD kao najveće svjetsko gospodarstvo ući u recesiju s Trumpovom objavom narasla na 50 posto. "Upravo je bacio nuklearnu bombu na svjetski trgovinski sustav", kazao je za BBC.

- Vlada će u suradnji s EU-om zaštititi hrvatske interese u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om - rekao je pak na sjednici Vlade hrvatski premijer Andrej Plenković. Izvijestio je da je Vlada obavila konzultacije s čelnicom Europske komisije o problematici američkih carina. Podsjeća da je hrvatski robni izvoz u SAD u prošloj godini iznosio gotovo 800 milijuna eura, a toliki je i iznos izvoza, te da postoje određeni proizvodi koji su Hrvatskoj od posebnog interesa kada je riječ o trgovinskoj razmjeni sa SAD-om. O tome će se, kaže, u daljnjim razgovorima o protumjerama koje će se donositi na razini EU-a voditi računa, tj. o zaštiti hrvatskih interesa. Kaže da se prate moguće posljedice te odluke, koja će stupiti na snagu za tjedan dana. "Ona će imati možda više posljedica globalno nego što će znatnije ugroziti hrvatsko gospodarstvo, ali uvijek postoji element lančane reakcije u drugoj fazi", rekao je. Ističući da se trećina globalne trgovine odnosi na trgovinu između SAD-a i država članica EU-a, Plenković očekuje se da će to negativno utjecati na konkurentnost gospodarstva s obje strane Atlantika.

I u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocijenili su da će carine potaknuti inflaciju i usporavanje rasta američkog i globalnog gospodarstva, kao i da carine nameću potrebu internacionalizacije poslovanja i jačeg hrvatskog izvoza u treće zemlje. "Utjecaj carina bit će znatno veći za Njemačku, Italiju i ostale velike izvoznike u SAD, što će neposredno utjecati na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika u tim lancima opskrbe", ističe glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja. Naglasio je kako su farmaceutski proizvodi izuzeti od reciprocitetne carine od 20 posto, ali ne stope od 10 posto, što je bitno jer su farmaceutski proizvodi hrvatski glavni izvozni proizvod u SAD. Energenti su, kaže, još jedna velika stavka na drugoj, uvoznoj strani. "Znamo da će EU reagirati, ali kako SAD izuzima energente iz carina, ne očekujemo da će EU cariniti uvoz prirodnog plina koji je 2024. činio više od 70 posto uvoza iz SAD-a", ističe.

Trostruka prijetnja

Uvođenje carina u kratkom roku ne bi trebalo imati većih izravnih negativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo, no toga bi moglo biti neizravno, ako bi došlo do recesije kod naših najznačajnijih trgovinskih partnera, ocijenili su pak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Napominju kako je EU oporezovan bitno nižom carinskom stopom od Kine i ostalih većih ekonomija na globalnoj sceni, što otvara mogućnost da EU proizvodima poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu prema proizvodima iz ostalih globalnih ekonomija. Ističu da će Hrvatska, koja svoje poslovanje snažno oslanja na izvoz, "morati pratiti razvoj situacije i prilagoditi strategije kako bi minimizirala negativne posljedice". Europsko udruženje poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga Copa Cogeca, čiji je član Hrvatska poljoprivredna komora, izrazilo je zabrinutost zbog najave uvođenja recipročnih carina između SAD-a i EU. "Eskalacija trgovinskih napetosti između dva ključna trgovinska partnera, s važnim sinergijama u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, na kraju će naštetiti poljoprivrednicima s obje strane Atlantika", priopćili su iz HPK-a. Kažu da bi to dovelo do porasta međunarodnih cijena proizvoda i smanjenja potrošnje te pozivaju da se iscrpe diplomatski kanali prije toga.

Reagirali su i čelnici europskih zemlja. Poljski premijer Donald Tusk objavio je kako "prijateljstvo znači partnerstvo". "Partnerstvo znači stvarno i istinski recipročne tarife. Potrebne su odgovarajuće odluke", smatra. Švedski premijer Ulf Kristersson poručio je kako ne žele sve veće trgovinske barijere i trgovinski rat te kako treba pronaći način da se vratimo "na put trgovine i suradnje sa SAD-om". Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je kako će "Španjolska zaštititi svoje tvrtke i radnike i nastavit će biti predana otvorenom svijetu". Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen kaže kako ne može shvatiti da SAD želi započeti trgovinski rat protiv Europe. "Nitko nije pobjednik, svi gube. Europa će ostati ujedinjena i dati snažne i proporcionalne odgovore", poručio je. Njemačka se suočava s trostrukom prijetnjom, upozorila je stručnjakinja za trgovinu iz ifo instituta Lisandra Flach. Njemačko gospodarstvo moglo bi pretrpjeti štetu u protuvrijednosti od 0,3 posto BDP-a, rekla je. Carine će izravno pogoditi njemački izvoz u SAD, vodeće tržište za ključni automobilski sektor, a neizravnu štetu izvoznicima mogle bi nanijeti carine od 54 posto na uvoz iz Kine.