Narativ kojim srbijanska vlast pokušava parirati valu prosvjeda predvođenog studentskim pokretom nazivajući ga "obojenom revolucijom", a prosvjednike "ekstremistima", "ruljom" i drugim pogrdnim imenima, sve češće potiče incidente i nasilje u javnom prostoru kojim se dodatno produbljuje višemjesečna kriza. Posljednji slučaj je napad nožem na dekanicu Filozofskog fakulteta u Nišu Nataliju Jovanović, na koju je nepoznata žena nasrnula nožem i ozlijedila joj ruku, prijeteći da će je zasuti i kiselinom tijekom prosvjeda "Pod povećalom znanosti". Jovanović je među prvim čelnicima fakulteta u Srbiji koji su podržali studentske zahtjeve u borbi protiv korupcije i za uređeno društvo, a njezin Filozofski fakultet je prvi u Nišu otvorio vrata za studente u blokadi.

Blokade fakulteta izravno je potaknulo upravo nasilje nakon što je na studente beogradskog Fakulteta dramskih umjetnosti, koji su šutnjom odavali počast poginulima u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru u studenome, nasrnule pristaše i lokalni dužnosnici Srpske napredne stranke u općini Novi Beograd. U nesreći je poginulo 15 pretežito mladih, a 19-godišnji mladić, 16. žrtva, preminuo je 21. ožujka. Blokade više od 60 fakulteta sva četiri državna sveučilišta u Srbiji u međuvremenu su prerasle u studentski pokret koji je dobio neočekivano veliku potporu javnosti - od akademske zajednice, prosvjetara, odvjetnika, sindikata i poljoprivrednika do brojnih udruga, pokreta i društvenih skupina.

U brojnim osudama napad nožem u Nišu ocijenjen je kao "posljedica kampanje" koju vode istaknuti dužnosnici i mediji bliski srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću izravno ciljajući na studente u blokadi i građane koji se pridružuju studentskim prosvjedima, a napose na oporbu, premda su se studenti kategorički distancirali od svih opcija u političkom korpusu.