Europska komisija je u srijedu predstavila strategiju za pripravnost EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i u kojoj poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.

Ključni ciljevi strategije uključuju spremnost da se u slučajevima takvih kriza osigura funkcioniranje osnovnih usluga poput bolnica, škola, prometa, telekomunikacija, osiguraju zalihe kritične oprema i materijala te prirodnih resursa poput vode.

Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu nužnih stvari s kojima mogu preživjeti tri dana, što je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama.

To uključuje vodu, hranu, lijekove, baterijske lampe, šibice i slično.

“Nova stvarnost zahtijeva novu razinu pripravnosti u Europi. Naši građani, države članice i naša poduzeća trebaju imati prave alate za sprječavanje kriza i za brzu reakciju kada se dogodi nepogoda”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Komisija navodi da se EU trenutačno suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu zanemariti, od rastućih geopolitičkih napetosti i sukoba, hibridnih i kibernetičkih prijetnji, stranih informacijskih manipulacija i uplitanja, do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa. Stoga, Europska unija mora biti spremna zaštititi svoje građane i ključne društvene funkcije koje su ključne za demokraciju i svakodnevni život.

Strategija uključuje 30 ključnih djelovanja i detaljan akcijski plan za povećanje pripravnosti.

Podloga za strategiju pripravnosti bilo je izvješće koje je za Komisiju pripremio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koje je objavljeno u studenome prošle godine, o tome kako unaprijediti civilnu i obrambenu pripravnost i spremnost EU-a.

Zaključak toga izvješća bio je da hitno treba povećati civilnu i vojnu pripravnost i za suočavanje s današnjim rastućim sigurnosnim izazovima – u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj sigurnosti, klimi, obrani ili gospodarstvu.

U strategiji se preporučuje da se u školske programe uvede lekcije o pripravnosti, da se u EU ustanovi Dan pripravnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti toga pitanja.

Preporučuje se uspostava kriznog centra EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim mehanizmima EU-a.

Komisija predlaže i veću suradnju između vojske i civilne zaštite, redovitu provedbu vježbi pripravnosti diljem EU-a, u kojima bi sudjelovale  oružane snage, civilna zaštita, policija, sigurnosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci.