HDZ BiH prošlog je vikenda promijenio stranu u BiH, čime bi mogao postati odlučujući faktor u konačnoj marginalizaciji predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovu silasku s političke scene u susjednoj državi.

Kako se može neslužbeno doznati, velik utjecaj u svemu tome imala je i Vlada Republike Hrvatske, koja stoji čvrsto na stajalištu da treba hitno prevladati političku krizu u toj zemlji i omogućiti normalno funkcioniranje Vijeća ministara BiH kako bi se dovršilo ispunjavanje uvjeta koje je pred BiH postavila Europska unija. Usto, Hrvatska čvrsto stoji na stajalištu da se mora očuvati suverenost i teritorijalni integritet BiH. Na koji je točno način i kojim je kanalima hrvatska strana utjecala na predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i njegove najbliže suradnike nije do kraja poznato, ali nesumnjivo je da je to bio jedan od glavnih faktora koji je najjaču stranku Hrvata i BiH potaknuo da napusti svoj strateški savez s Dodikom u borbi protiv bošnjačkog unitarizma.

Izlaz u dijalogu

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da bi ovu krizu u BiH nastalu nakon presude Dodiku i naknadnim potezima vlasti Republike Srpske trebalo prevladati dijalogom, uz očuvanje ustavnopravnog poretka zemlje.

- Vidimo taj izlaz kroz dijalog, kroz razgovor. Ovdje je važno pokazati strpljivost i odgovornost. Nikakva zapaljiva retorika koja može samo usložiti situaciju. Hrvatskoj je u nacionalnom interesu stabilna i funkcionalna BiH, a ona će imati u Hrvatskoj snažnog zagovaratelja, saveznika i partnera u ostvarivanju vanjskopolitičkih ciljeva - rekao je Grlić Radman. Dodao je kako Hrvatska snažno podržava ustavnopravni poredak, teritorijalnu cjelovitost i integritet BiH.

Dodatni razlog za tu odluku HDZ-a BiH bila je i činjenica da su glasovi te stranke presudni za stvaranje nove većine u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ta je činjenica iskorištena kao politička poluga da se napravi pritisak na bošnjačke stranke da pristanu na izmjenu izbornog zakona. Dosad su bošnjačke stranke odlučno odbijale taj temeljni zahtjev HDZ-a. Naime, u skladu sa sadašnjim zakonodavstvom, ali i Dejtonskim sporazumom, Bošnjaci su zbog svoje brojčane nadmoći mogli svojim glasovima izabrati i svog, ali i hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U današnjem je Predsjedništvu BiH, osim Bošnjaka Denisa Bećirovića, i Željko Komšić koji se izjašnjavao kao Hrvat, ali je u njega već četiri puta izabran glasovima Bošnjaka. Međutim, još uvijek nije do kraja jasno kakva je točno jamstva HDZ BiH dobio od lidera triju bošnjačkih stranaka da će do kraja mandata ovog saziva BiH parlamenta biti izglasane odgovarajuće zakonske izmjene.

- Mi želimo u miru i stabilnosti omogućiti da institucije BiH rade svoj posao - rekao je Čović u subotu nakon sastanka s tri oporbene srpske stranke održanog u Kupresu.

Razočaran Čovićem

Najnovija kriza u BiH nastala je nakon osuđujuće presude Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja odluka međunarodne administracije u toj zemlji. Sama presuda koju je donio Sud BiH u Sarajevu u svojoj je osnovi politička. Dodik je osuđen na godinu dana zatvora jer je kao predsjednik RS-a potpisao dva zakona koje je donijela tamošnja Narodna skupština. Nakon što je osuđen Dodik je inicirao donošenje dodatnih zakona kojima se zabranjuje djelovanje pravosuđa i policije BiH na području RS-a. Ustavni sud BiH proglasio ih je neustavnim i zatražio od Dodika i njegova dva najbliža suradnika da dođu u Sarajevu na informativni razgovor. Oni su to odbili, pa je za njima raspisana tjeralica i naloženo njihovo uhićenje. Ustavni sud sastoji se od tri strana suca i po dva Bošnjaka, Srba i Hrvata. To znači da tri stranca i dva bošnjačka člana mogu praktički sami donositi odluke, što često i rade.

Dodikova stranka SNSD dosad je na razini države bila u koaliciji s HDZ-om BiH i tri bošnjačke stranke. SNSD je sada izbačen iz te koalicije, a njegovo su mjesto popunile tri oporbene stranke iz Republike Srpske. Ta je kombinacija postala moguća tek nakon što je na nju pristao HDZ BiH, čiji su glasovi nužni za stvaranje nove većine.

Dodik je izjavio da je razočaran Čovićevom odlukom ocijenivši ipak kako je to prije svega rezultat potrebe da se riješi pitanje izbornog zakona. Dodao je i da je u postojećim okolnostima europski put BiH iluzija jer je za Republiku Srpsku neprihvatljivo usvajanje zakona na kojima inzistira Europska komisija. Izmjene izbornog zakona u korist Hrvata u BiH podržavaju i tri oporbene stranke iz RS-a s kojima će HDZ BiH napraviti koaliciju na državnoj razini.