Najavljeni posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Beogradu, koji je u planu za idući tjedan, a gdje politička situacija vrije nakon višemjesečnih prosvjeda studenata, izaziva niz reakcija, jer dio eurozastupnika smatra da se time daje legitimitet već praktično detroniziranom nedemokratskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Stoga je skupina od 31 eurozastupnika poslala pismo Ursuli von der Leyen u kojem traži da otkaže najavljeni sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da građanima Srbije pošalje jasnu poruku kako ih EU podržava u njihovoj borbi za vladavinu prava, demokraciju i odgovornost.

Inicijativu su pokrenuli Vladimir Prebilič, iz slovenske zelene stranke Vesna, i Gordan Bosanac, zastupnik stranke Možemo!, obojica iz grupacije Zeleni/ESS u Europskom parlamentu. Bosanac je naglasio kako je sastanak Ursule von der Leyen s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem dubinski pogrešna odluka, nakon višemjesečnih prosvjeda studenata i građana Srbije protiv neodgovornosti Vučićeve vrhuške u slučaju pogibije 15 osoba na novosadskom autobusnom kolodvoru.

Štetan signal

- Studenti i građani Srbije hrabro se više mjeseci blokadama fakulteta i velikim prosvjedima bore protiv Vučićeve samovolje i sistemske korupcije koju je izgradio. Bore se za vrijednosti EU-a: odgovornost, transparentnost i demokraciju. Predsjednica Komisije, umjesto da podrži njihove opravdane zahtjeve, poručuje građanima Srbije da im je važniji Vučić nego oni - rekao je Bosanac.

Zastupnici potpisani u pismu navode kako su duboko zabrinuti u vezi sa sastankom koji je čelnica Komisije dogovorila s Vučićem za sljedeći tjedan. Trenutak tog sastanka šalje vrlo uznemirujući i štetan signal s obzirom na dubinu i ozbiljnost političke krize u Srbiji. Posljednjih dana i mjeseci Srbija je svjedočila najvećim prosvjedima u svojoj povijesti, a građani su izrazili ogorčenje zbog sustavne korupcije i nedavnog tragičnog urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u kojem je poginulo 15 osoba. Sudionici prosvjeda, koje predvode studenti, od studenog prošle godine zahtijevaju u Srbiji odgovornost, transparentnost i demokratske reforme - vrijednosti za koje se zauzima Europska unija, stoji u pismu.

- Građani Srbije vide da EK ne staje iza njih. Isto se dogodilo ovog ljeta, kad su stotine tisuća građana Srbije prosvjedovale zbog pokušaja da se zloglasnoj rudarskoj kompaniji Rio Tinto, uz amen EU-a, dopusti početak iskapanja litija kod Loznice, u dolini rijeke Jadar, poljoprivrednoj regiji bitnoj za prehranu u Srbiji. Tu je i odgovor zbog čega na prosvjedima nije bilo zastava EU-a - kaže Bosanac.

Vučića, dodaje, znatan dio opozicije vidi kao partnera EU-a, a Njemačkoj je Srbija glavni trgovinski partner. Da bi uvjerio prodemokratske snage u Srbiji da ne podržava Vučića, pred EU-om je, dodaje, velik posao. Za početak, mora djelima pokazati da se istinski pridržava svojih vrijednosti i načela.

- Srbijanski građani zaslužuju glasnu i jasnu poruku iz Bruxellesa da smo uz njih. Pravi način za to je jasna poruka Vučiću da nije dobrodošao u Bruxellesu ni EU-u, i da se da jasna podrška procesu koji će omogućiti da se uspostavi prijelazna vlada s izbornim legitimitetom i građansko jedinstvo, kako bi se vratilo povjerenje javnosti i postavili temelji za istinski slobodne i poštene izbore - kaže Bosanac.

Zatvorena vrata

Posebni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula malo je oprezniji, i kaže kako je dijalog jedini instrumentarij koji politika ima, ali kako je najvažnije koja će se poruka ovim posjetom poslati.

- Pokazalo se da su građani Srbije otuđeni od svoje vlasti, da postoji otpor vlasti. Paradoks je, s druge strane, kad je EU u pitanju, što postoji oštar diskurs Unije prema nedemokratskim vlastima na istoku Europe (čitaj: Putin), a istovremeno postoji relativna tolerancija prema nedemokratskim vlastima u jugoistočnoj Europi. To nije dobro, jer nisam siguran da je Vučić prodemokratski orijentiran. Prije bih rekao da on EU vidi kao bankomat za Srbiju, a ne kao zajednicu vrijednosti na kojoj je taj ekonomski razvoj utemeljen - kaže Picula.

Upozorava da ima i onih, poput Viktora Orbana, koji Srbiju, pa i BiH, vide u europskom krugu samo kako bi podebljali krug neliberalnih demokracija u EU-u, sebi na korist, a ni to nije cilj koji bi trebao biti konačan.

- Kad je Srbija u pitanju, dodatni je problem što ona nema usklađenu vanjsku i sigurnosnu politiku s EU-om, uz dodatnu neriješenu temu, a to je Kosovo - upozorava Picula.

Na pitanje bi li on kao predsjednik EK sada otišao u Srbiju, kaže kako je kao posebni izvjestitelj ondje bio, i naišao na zatvorena vrata. “Možda Ursula von der Leyen bude imala više sreće”, ironično je zaključio Picula.