Na dvodnevnom samitu Europske unije u Bruxellesu čelnici zemalja EU-a fokusirani su na sigurnosnu i obrambenu politiku, uključujući daljnju vojnu i financijsku pomoć Ukrajini te odnos EU-a prema mirovnim inicijativama nakon nedavnih razgovora čelnika Ukrajine Volodimira Zelenskog i Rusije Vladimira Putina s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.

Podloga za raspravu o jačanju obrane je bijela knjiga o budućnosti Europske obrane, koja sadržava bitan element zajedničke nabave opreme i oružja. Po dolasku na sastanak njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da moraju nastaviti pružati podršku Ukrajini uz jasan stav da ona mora dobiti pravedan mir. "To znači da može braniti svoju neovisnost i suverenitet, sama odlučuje o svojem putu i bira svoje čelnike, ali i da u mirnodopsko vrijeme ima snažnu vojsku", rekao je.

Mir kroz snagu

Čelnici 26 država članica EU-a ponovno su bez Mađarske izrazili nepokolebljivu potporu ukrajinskoj neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar njezinih međunarodno priznatih granica. To je drugi put da Mađarska blokira zaključke Europskog vijeća o potpori Ukrajini, isto je napravila prije dva tjedna. Stoga su ostali čelnici ponovno odlučili podržati tekst bez njezina premijera Viktora Orbana. "EU se drži svoga pristupa 'mir kroz snagu', koji traži da Ukrajina bude u najjačoj mogućoj poziciji. Unija ostaje predana, u koordinaciji s partnerima istomišljenicima i saveznicima, pružanju daljnje sveobuhvatne potpore Ukrajini i njezinu narodu dok ostvaruje svoje inherentno pravo na samoobranu od ruskog agresorskog rata", kaže se u tekstu te ponavlja potpora pravednom i trajnom miru na temelju načela iz Povelje UN-a i međunarodnog prava.

Sudionike samita je o posljednjim događajima u Ukrajini videovezom upoznao Zelenski. Kaže kako se unatoč ograničenom prekidu vatre ništa nije promijenilo u ruskom ponašanju, te su Rusi ponovno dronovima napali energetsku infrastrukturu Ukrajine. Ističe kako Putin treba prestati sa svojim neostvarivim zahtjevima, koji samo produžavaju rat, te traži da sankcije protiv Rusije ostanu na snazi sve dok ne povuče svoje snage s teritorija Ukrajine i dok Rusija u cijelosti ne plati štetu koju je prouzročila agresijom. EU ističe da ostaje spreman povećati pritisak na Rusiju daljnjim sankcijama te jačanjem provedbe sadašnjih mjera i mjera protiv zaobilaženja dosadašnjih sankcija.

Djela, a ne riječi

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izrazila je zadovoljstvo Trumpovom najavom da će pomoći Ukrajini u nabavi sustava za protuzračnu obranu. Razgovaralo se i mogućnosti imenovanja posebnog izaslanika koji bi predstavljao Europsku uniju u pregovorima o miru u Ukrajini. Prema diplomatskim izvorima, tome se usprotivila Kallas istaknuvši da to spada u njezino područje djelovanja i ne bi donijelo ništa korisnoga. Inače, EU je znatno smanjio iznos koji predlaže za hitnu vojnu pomoć Ukrajini - zbog otpora više država članica. Umjesto prethodno predloženih najmanje 20 milijardi pa do 40 milijardi eura uz nabavu dva milijuna komada topničkog streljiva i sustava protuzračne obrane te obuku ukrajinskih vojnika, pri čemu bi države pridonosile sukladno sa svojom ekonomskom snagom, sada se barata bitno manjim iznosom. Naime, dio država, poput visokozaduženih Italije i Francuske, usprotivio se ideji da izračun tog doprinosa bude na temelju veličine BDP-a država. "Realan plan bio bi pet milijardi eura za streljivo i na tome radimo", rekla je Kallas.

- Trebali bismo bar početi s nekim konkretnim korakom - ne samo riječima, nego i djelima, da upravo sada pomažemo Ukrajini. Jer što su jači na bojnom polju, to su jači i za pregovaračkim stolom - ističe Kallas. n