Rusija i Ukrajina već su se rano ujutro u srijedu počele međusobno optuživati za zračne napade koji su prouzročili požare i oštetili infrastrukturu - samo nekoliko sati nakon što je Bijela kuća "važno" objavila kako su ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump dogovorili ograničeni 30-dnevni ruski prekid vatre protiv ciljeva ukrajinske energetske infrastrukture (i obratno), a pregovori o širem mirovnom planu počet će "odmah".

Prema Bijeloj kući Trump i Putin složili su se "da će put prema miru započeti primirjem za energiju i infrastrukturu, kao i tehničkim pregovorima o implementaciji pomorskog prekida vatre na Crnom moru, potpunog primirja i trajnog mira". "Pregovori će odmah započeti na Bliskom istoku", ističu. Putin je rekao da se u načelu slaže s prekidom vatre, ali je postavio niz uvjeta za bilo kakav mirovni sporazum. Rusija ni sada nije prihvatila prijedlog o hitnom 30-dnevnom prekidu vatre na kopnu, moru i u zraku, koji Trump vidi kao prvi korak prema trajnom sporazumu. Putin je rekao da bi "ključni uvjet" za postizanje trajnog rješenja i zaustavljanje borbi bio da Ukrajina prestane ponovno naoružavati se i primati vojnu pomoć te obavještajnu potporu. Nije jasno je li dogovorena i kakva bi bila uloga Ukrajine u budućim pregovorima. No već nekoliko sati poslije obje su strane zabilježile napade na svoj teritorij, međusobno se optužujući za pokušaje prekograničnih napada te ustvrdile kako su ih odbile.

Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je nakon razgovora Putina i Trumpa da će podržati ograničeno primirje, no pozvao je svijet da blokira bilo kakve pokušaje Moskve da produži rat. U Helsinkiju je pozvao da se ne daju ustupci Rusiji koja traži prekid zapadne pomoći Kijevu prije postizanja primirja, jer to traže samo da bi oslabili Ukrajinu. Kaže da su "crvene linije" za Kijev - sigurnosna jamstva da se rat neće vratiti i oslobađanje "tisuća" zatvorenika u Rusiji. Putina je optužio da je već prekršio obećanje o prestanku napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu od dan ranije - poslavši 150 dronova upravo na takve ciljeve.

U odgovoru je rusko ministarstvo obrane priznalo da je sedam njihovih projektila pogodilo ukrajinske energetske objekte u Nikolajevskoj oblasti. No isto tako tvrde, što zvuči kao sprdnja najviše kategorije, kako su ti projektili već bili u zraku kad je Putin izdao naredbu. Uz to tvrde da su poslije oborili vlastite projektile. Rusija je također optužila Ukrajinu za namjerno napadanje energetske infrastrukture te za napad na naftno skladište blizu Kavkazskaye. "To je još jedna provokacija kijevskog režima, s ciljem ometanja Trumpovih mirovnih inicijativa", ustvrdili su.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas, izjavila je kako je jasno da “Rusija zapravo ne želi napraviti nikakve ustupke u pregovorima o obustavi borbi u Ukrajini”. Umjesto toga, kaže, Rusija želi da Ukrajina “spusti gard”. n