Ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u ponedjeljak trebali bi raspravljati o novoj inicijativi koja bi mogla osigurati milijarde eura dodatne vojne pomoći Ukrajini. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas predložila je da se Ukrajini pruži pomoć u vrijednosti između 20 i 40 milijardi eura, navodi dpa.

Države članice EU-a pridonijele bi ovom iznosu na temelju svoje gospodarske snage. Kako bi se spriječio mogući veto pojedinih vlada, sudjelovanje u inicijativi bilo bi dobrovoljno, stoji u tekstu u koji je njemačka novinska agencija dpa imala uvid. Mađarska je u prošlosti odbila podržati davanje vojne pomoći EU-a Ukrajini, nazivajući je besmislenom i rekavši da produljuje rat.

Ne očekuje se da će ministri vanjskih poslova postići dogovor o inicijativi, rekli su diplomati, sugerirajući da će biti potrebni daljnji razgovori čelnika zemalja. Oni bi se trebali sastati u četvrtak na samitu.

Za neke zemlje, poput Njemačke, potpora koju predlaže Kallas ne bi bila problem. Berlin je već odobrio pomoć u ukupnom iznosu od 4 milijarde eura za ovu godinu, a uskoro će se dodati još 3 milijarde eura.

Međutim, druge velike zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske morale bi znatno povećati potporu Ukrajini ako žele dati doprinos u fond koji je proporcionalan njihovoj gospodarskoj snazi.

Uz financijska obećanja, inicijativa također postavlja cilj za zemlje sudionice da ove godine Kijevu isporuče dva milijuna komada topničkog streljiva.

Ostale teme na dnevnom redu sastanka uključuju odnose EU-a sa Sjedinjenim Državama, njihovu politiku prema Iranu i situaciju na Bliskom istoku, te Siriju.

Uspon francusko-britanskih odnosa: Starmer i Macron udruženi u potpori Ukrajini

Premijer Keir Starmer i predsjednik Emmanuel Macron idu podruku u predvođenju europske potpore Ukrajini tijekom burnog drugog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa što potcrtava uspon britansko-francuskih odnosa, ocjenjuju izvori u vlastima dvije zemlje i analitičari.

Odnosi susjeda s obje strane Kanala pogoršali su se tijekom oštrih pregovora o britanskom odlasku iz Europske unije nakon šokantnih rezultata britanskog referenduma 2016.

Starmer je stupio na dužnost u srpnju obećavši da će njegova Laburistička stranka "resetirati" britanske odnose s europskim saveznicima, a nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i preokreta američke vanjske politike te je napore udvostručio.

"Još prije nego što je došao u vladu Keiru Starmeru je prioritet bila izgradnja snažnog odnosa s predsjednikom Macronom", rekao je izvor iz Downing Streeta, koji je želio ostati anoniman.

"Jasno je da imaju topao osobni odnos i komplementarne vještine. Postoji ogromno poštovanje s obje strane, koje je izgrađeno prije sadašnjeg epohalnog izazova, a sada je neprocjenjivo."

Taj je izazov došao do izražaja prošlog mjeseca kada je Trump izvukao ruskog čelnika Vladimira Putina iz diplomatske izolacije jednostranim otvaranjem pregovora s Moskvom o okončanju njezina rata u Ukrajini.

Starmer (62) i Macron (47) brzo su udružili snage nastojeći osigurati da svaki sporazum o okončanju trogodišnjeg sukoba poštuje ukrajinsku i europsku sigurnost, što je cilj prema kojem idu zajednički.

Njih dvojica su okupili europske čelnike i druge saveznike na sastancima u Parizu i Londonu ulažući napore u stvaranje "koalicije voljnih" - zemalja koje su spremne stati iza svakog prekida vatre.

Starmer i Macron kažu da su spremni rasporediti svoje snage u Ukrajinu, uz podršku SAD-a, kako bi odvratili Putina od kršenja primirja.

Pokušavaju uvjeriti druge nacije da učine isto ili pomoći kroz različite vrste podrške, poput logistike i nadzora.

Starmer je u subotu sazvao zadnji sastanak zainteresiranih zemalja na virtualnom okupljanju 25 čelnika.

Sastanak je uslijedio nakon što je Macron u utorak rekao vojnim zapovjednicima iz cijele Europe i šire da prijeđu "s koncepta na plan" i "definiraju vjerodostojna sigurnosna jamstva" za Kijev.

"Timovi rade ruku pod ruku", rekao je izvor iz Downing Streeta za AFP.

Britanija i Francuska djeluju kao ključni posrednici između Ukrajine i Trumpove administracije.

Savjetnici za nacionalnu sigurnost obiju zemalja, zajedno s njemačkim, sastali su se ovog tjedna u glavnom gradu Poljske s glavnim suradnikom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ti su razgovori uslijedili nakon što se ukrajinsko izaslanstvo vratilo iz Saudijske Arabije gdje je podržalo američki prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre.

Savjetnici za nacionalnu sigurnost E3 također su bili u petak u Washingtonu kako bi se sastali s američkim kolegom Mikeom Waltzom.

Neriješena pitanja

Odnosi preko La Manchea dugo su bili obilježeni usponima i padovima. Stoljeća sukoba prethodila su potpisivanju "Entente Cordiale" 1904., niza sporazuma koji su poslužili kao temelj za uspostavljanje bližih odnosa.

Izvori iz Elyseeja kažu da su Starmer i Macron odmah uspostavili pozitivan odnos, koji se intenzivirao otkako je Trump ponovno preuzeo dužnost predsjednika.

Današnje prijateljstvo daleko je od 2021. kada je tadašnji torijevski premijer Boris Johnson rekao Macronu da 'ohladi' i da se 'sabere' nakon francuskog bijesa zbog vojnog pakta Aukus između Britanije, Amerike i Australije.

Godine 2022., tadašnja kandidatkinja za premijerku Liz Truss rekla je da je "još neriješeno" kada su je upitali vidi li Macrona kao prijatelja ili neprijatelja.

Britansko-francuski odnosi sada su najjači, gledajući niz proteklih godina, rekao je za AFP Mujtaba Rahman, direktor za Europu u konzultantskoj kući za političke rizike Eurasia Group.

"Glavni politički akteri u stalnom su kontaktu. Kod dvije europske vodeće nuklearne i strateške sile, to je jako dobra stvar."

Unatoč toplim bilateralnim vezama, napetosti se zadržavaju oko brexita, uključujući prava na ribolov u vodama Ujedinjenog Kraljevstva.

I ostaje kompeticija dvije nacije.

"(Odnos) postaje puno kompliciraniji u kontekstu EU-a", rekao je za AFP Anand Menon, britanski direktor think-tanka Changing Europe.

"Još uvijek postoje problemi."

Pariz je i dalje oprezan s obzirom na duge britanske veze sa Sjedinjenim Državama, sumnjajući da je previše ovisan o Washingtonu, i na kraju dana mogao bi odlučiti staviti njihov "poseban odnos" na prvo mjesto.

Patrick Chevallereau, bivši ataše za obranu u francuskom veleposlanstvu u Londonu, slaže se.

"Doista je došlo do značajnog napretka (ali) još ima prostora za napredak", rekao je za AFP.