Odluka vlasti u Republici Srpskoj da nastave kršiti Daytonski sporazum i donositi zakone protivne ustavu BiH opasan je pokušaj ugrožavanja mira, a odgovorni za te postupke mogu očekivati kazneni progon, upozorili su sada iz Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR).

Iz OHR-a su reagirali dan nakon što je Narodna skupština RS-a, unatoč oštrom protivljenju oporbe, glasovima zastupnika iz vladajuće većine koju kontrolira Milorad Dodik, podržala nacrt novog entitetskog ustava te prijedlog zakona o zaštiti ustavnog poretka RS-a.

Posljedice

OHR upozorava kako sada slijede neizbježne posljedice koje proistječu iz kršenja Daytonskog sporazuma. Ističu kako se jednostranom uspostavom paralelnih pravosudnih institucija pod izravnom kontrolom Narodne skupštine RS-a flagrantno zanemaruje supremacija državnog zakonodavstva i nastoje se provesti zakoni koji su privremeno stavljeni izvan snage privremenim mjerama Ustavnog suda BiH. "To ne samo da pokazuje eklatantno RS-ovo nepoštovanje odluka Ustavnog suda već je i ozbiljno kršenje Daytonskog sporazuma i ustavnog okvira BiH, što otvara nove slučajeve kaznene odgovornosti za one koji provode ove radnje", objavio je OHR.

Dodik i predsjednik vlade RS Radovan Višković, kao i predsjednik entitetskog parlamenta Nenad Stevandić, već su osumnjičeni za pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH zbog poticanja donošenja zakona kojima su u tom entitetu kanili spriječiti djelovanje državnog pravosuđa i policijskih agencija. To ih nije spriječilo da po hitnom postupku iniciraju donošenje novog ustava entiteta kao i drakonskog zakona kojim bi se "štitio ustavni poredak RS". Nacrt novog ustava našao se pred zastupnicima u parlamentu RS u rekordnom roku od pokretanja inicijative, a nakon što je u četvrtak usvojen ostavljeno je tek 30 dana za javnu raspravu s planom da novi ustav što prije stupi na snagu. Predloženim odredbama na RS se praktično prenose brojne ovlasti koje sada ima samo BiH kao država uključujući vojsku i obavještajnu službu, uvodi se pojam suverenosti tog entiteta i utvrđuje njegovo "pravo na samoopredjeljenje", kao i pravo na ulazak u zajednice s drugim državama što stvara pravni temelj za secesiju. Istodobno je predviđeno ukidanje institucija koje su jamčile bar formalnu zastupljenost pripadnika hrvatskog i bošnjačkog naroda u tijelima vlasti RS-a.

Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a uvodi široko postavljene formulacije o tome što znači kršenje njegovih odredbi te predviđa uspostavu posebnog entitetskog suda i tužiteljstva koji bi bili zaduženi za progon osoba koje se mogu definirati kao politički protivnici vlasti.

Uvod u diktaturu

Predviđena je čak i uspostava posebnog zatvora. S kaznenim bi se progonom tako mogle suočiti sve osobe koje vlast označi sudionicima u "pomaganju neprijatelju". Sam Dodik najavio je kako će prva meta zakona biti visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt, kojega kani "progoniti poput zvijeri".

“To je uvod u diktaturu", ocijenio je donedavni sudac Suda BiH, pravni stručnjak u mirovini Branko Perić. Sve je okarakterizirao Dodikovim pokušajem političkog obračuna s pravosuđem BiH, i to zbog činjenice da je osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Čelnici oporbenih stranaka iz RS-a upozorili su u petak kako je vlast u tom entitetu predvođena Dodikom započela otvoreni progon političkih neistomišljenika, opisujući to kao "ludilo koje se mora što prije zaustaviti". Reagirajući na incident u Trebinju, gdje je pred obiteljskom kućom zapaljen automobil oporbenog zastupnika u parlamentu RS Nebojše Vukanovića, čelnici Partije demokratskog progresa Branislav Borenović i Igor Crnadak ocijenili su kako je to "zastrašujuća poruka". Ona je na tragu prijetnji koje su zastupnicima oporbe na sjednici parlamenta otvoreno uputili entitetski premijer Višković i Stevandić, kažu, dodajući da su nazivali oporbene zastupnike koji su se protivili nacrtu novog ustava i prijedlogu zakona o zaštiti ustavnog poretka RS-a - izdajnicima i kvalificirali ih kao "petu kolonu u službi stranaca".