U utorak se na Grenlandu održavaju izbori na kojima će 57 tisuća stanovnika ove autonomne pokrajine u sastavu Danske birati članstvo parlamenta. Grenlandski izbori stižu u jeku rasprave o mogućem proglašenju nezavisnosti teritorija od danske krune, kao i podtekstu američkih želja o pripajanju Grenlanda, a upravo je pitanje nezavisnosti na samom vrhu političkih agendi tamošnjih stranaka. Vladajući Inuit Ataqatigiit grenlandskog premijera Mútea Bourupa Egedea, koji se zalaže za potpuno odcjepljenje, nalazi se u dobroj poziciji da ostvari drugu izbornu pobjedu zaredom te ponovno formira lijevu vlast zajedno sa socijaldemokratskom opcijom Siumut. O njihovim će rezultatima ovisiti budućnost otoka veličine Saudijske Arabije čiji ga geografski položaj i prirodni resursi čine teritorijem od visoke strateške važnosti.

Punoljetni birači na Grenlandu, njih oko 40 tisuća, mogu birati između šest političkih stranaka i ukupno 213 predloženih kandidata koji se natječu za 31 mjesto u parlamentu Inatsisartut smještenom u glavnom gradu Nuuku. Dok se vladajući duo, kao i stranke Naleraq i Qulleq, zalažu za nezavisnost Grenlanda, stranke desnog centra Demokraatit i Atassut koje su u dosadašnjem parlamentarnom sazivu imale samo pet zastupnika protive se promjenama u odnosu s Danskom definiranima Aktom o samoupravljanju iz 2009. godine.

Nakon uspješnog referenduma 2008. godine, Kopenhagen se uz odricanje od miješanja u unutrašnje poslove Grenlanda obvezao i na davanje veće autonomije lokalnim vlastima kada je riječ o eksploataciji i upravljanju resursima kao što su nafta i plin, zlato te dijamanti, dok je zadržao politiku financijskih subvencija te odlučivanje o pitanjima koja se tiču vojske i obrane, vanjske politike te međunarodnih odnosa.

Međutim, istim su dokumentom postavljeni i temelji za uspostavljanje grenlandske nezavisnosti i suvereniteta grenlandskih vlasti nad cijelim otokom što je opcija koju stanovnici mogu aktivirati novim, obvezujućim referendumom za čije se sazivanje stvaraju politički uvjeti. Zagovornici odcjepljenja kao glavne argumente iznose želju Grenlanđana za samostalno upravljanje svojim međunarodnim politikama, uključujući i odlučivanje oko djelovanja američke vojne baze Pituffik na sjeverozapadu otoka, kao i konačno kidanje veza s nasljednicima skandinavskih kolonizatora koji su stoljećima upravljali životima domicilnih Inuita. Prema siječanjskoj anketi koju je proveo istraživački institut Verian, u slučaju raspisivanja referenduma 56 posto ispitanih glasovalo bi da Grenland postane neovisna država, uz 17 posto neodlučnih, dok je podršku pripajanju SAD-u izrazilo samo 6 posto anketiranih.

Sukladno mišljenjima Grenlanđana, na koja je svojom nedavnom posjetom pokušao utjecati sin američkog predsjednika Donald Trump Jr., niti jedna od stranaka nije pozitivno reagirala na američke ponude, a nerazrađene pokušaje Washingtona da pridobije naklonost malobrojnog stanovništva jučer je ponovno odbacio grenlandski premijer Múte Egede. 38-ogodišnjak je u intervjuu danskoj nacionalnoj televiziji DR kazao kako Grenlanđani "zaslužuju biti tretirani s poštovanjem, a američki predsjednik to nije učinio", ponovno iskazavši kako će o Grenlandu odlučivati njegovi stanovnici. Jaz između težnji Grenlanda i američkih interesa, prema glasnim oponentima Trumpovih ideja, ne vrti se samo oko američkog nepoštivanja prava vlastitih autohtonih stanovnika kao što su Inuiti na Aljasci. Pretežito ribarstvu orijentirano stanovništvo strahuje kako bi približavanje SAD-u rezultiralo daljnjom militarizacijom otoka, prekomjernom ekstrakcijom ugljikovodika i rijetkih minerala te srozavanjem ekoloških standarda, ubrzanim topljenjem ledenjaka (koji čine 80 posto grenlandskog teritorija), ali i imigracijom koja bi nepovratno poremetila demografsku strukturu Grenlanda.