Europska središnja banka ponovno je snizila svoje tri ključne stope za 25 baznih bodova (0,25 postotnih bodova), i to kamatnu stopu na novčani depozit na 2,50 posto, kamatnu stopu za glavne operacije refinanciranja na 2,65 posto, a kamatnu stopu za mogućnost posudbe na kraju dana na 2,90 posto. Sniženje stupa na snagu 12. ožujka, priopćeno je iz ECB-a. I ovaj, drugi rez kamatnih stopa ove godine, te već šesti u devet mjeseci, bio je očekivan, pa su već uoči odluke burze porasle jer niže kamatne stope daju poticaj rastu i ulaganju.

Stručnjaci ECB-a sada predviđaju da će ukupna inflacija u 2025. iznositi 2,3 posto, u 2026. godini 1,9 posto, te 2 posto u 2027. Ukupna inflacija za ovu godinu revidirana je, međutim, naviše, zbog, kako kažu, snažnije dinamike cijena energije. Za inflaciju bez energije i hrane predviđa se 2,2 posto rasta u ovoj, 2 posto u idućoj i 1,9 posto u 2027. godini. ECB ističe da većina mjera upućuje kako će se inflacija stabilizirati na razinama oko srednjoročnog cilja od 2 posto, no, dodaje, domaća inflacija i dalje je visoka. Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, poručila je da se restriktivnost monetarne politike zamjetno smanjuje, no, navodi se u priopćenju, kreditiranje je i dalje slabo. Projekcije rasta u eurozoni ponovno su revidirane naniže: na 0,9 posto za 2025., 1,2 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027.

“Revizije naniže za ovu i iduću godinu proizlaze iz slabijeg izvoza i kontinuirane slabosti ulaganja, koji su djelomično posljedica velike neizvjesnosti povezane s trgovinskim politikama i neizvjesnosti povezane s gospodarskim politikama uopće”, zaključuje ECB.

Djeluje kao da je to posljednje glavni pokazatelj ozračja u kojem je ova sjednica ECB-a odrađena: uistinu velika neizvjesnost i u europskoj i u globalnoj ekonomiji, vezano uz trgovinski i carinski rat, ali vjerojatno i uz nova fiskalna pravila oko strateške odluke o većim izdatcima za obranu. Analitičari su stoga ovo nazvali posljednjim laganim spuštanjem kamatnih stopa, jer se očekuju carine i veća fiskalna potrošnja. Dakle, ECB reže kamate u uvjetima u kojima procjenjuje da inflacija više nije prijetnja, nego da treba poticati gospodarski rast. To ECB i radi od prošlog ljeta: inflacija se donekla smanjila, ali još postoji, a BDP još nije krenuo uzlazno. Očekuje se da bi mu potporu trebala dati potrošnja, koju bi trebali potaknuti jeftiniji krediti. Uzgred rečeno, dok na razini cijele eurozone kreditiranje tavori na niskoj razini, kod nas ga HNB makroprudencijalnim mjerama još mora i obuzdavati. Valutno područje nije usklađeno, a zajednička monetarna politika ne odgovara svima. Dakle, i u “normalnim” uvjetima i vremenima monetarna politika europodručja ima svoje probleme, a kamoli sada kada sve skupa sve više počinje sličiti upravljanju u ratnoj ekonomiji. ECB spušta stope jer mora potaknuti rast, a carinski rat već prijeti novim inflatornim pritiscima. Američki predsjednik Donald Trump već je najavio carine od 25 posto na robu koja dolazi iz EU-a, a ako EU uzvrati istom ili sličnom mjerom, doći će do unakrsnog podizanja cijena, smanjenja trgovinske razmjene, izvoza te paralelnog pritiska i na cijene i na rast. Drugim riječima, ekonomija kreće dolje, a cijene gore.
A. Dragojević Mijatović n