Analizirajući zaprepašćujuću javnu svađu u Bijeloj kući Donalda Trumpa i njegovih ljudi s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, New York Times u nedjelju se prisjetio nedavne izjave predsjednika SAD-a. Trump je prije tri tjedna, u intervjuu za Fox News televiziju, lakonski ustvrdio da će Ukrajina “jednog dana možda biti ruska, a možda i neće”. Naravno da takva ravnodušnost američkog predsjednika nailazi na snažno odobravanje službene Moskve. “Nova američka administracija ubrzano mijenja sve konfiguracije vanjske politike. To se u velikoj mjeri podudara s našom vizijom”, otvoreno je u nedjelju priznao glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, za kojeg se rješenje rata u Ukrajini isključivo svodi na dogovor Donalda Trumpa i Vladimira Putina.

Neizvjesno je može li se još Trumpa odvojiti od ruskog predsjednika, ali europski lideri koji podržavaju Ukrajinu nadaju se da je to moguće jer, kako je rekao predsjednik Francuske Emmanuel Macron, “Rusija danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju Europi veću nego ikad ranije”. “Na našim granicama stoji jako naoružana i agresivna Rusija. Već sada provodi terorističke napade i velike dezinformacijske kampanje u Europi. Ono što je SAD činio u protekle tri godine potpuno je u skladu s njihovom diplomatskom i vojnom tradicijom. Želim da Amerikanci shvate da odustajanje od Ukrajine nije u njihovom interesu, da im je sudbina biti uz Ukrajinu”, izjavio je Macron uoči nedjeljnog summita što ga je u Londonu organizirao britanski premijer Kier Starmer. Domaćinu i Zelenskom, koji su se sastali već u subotu, u nedjelju su se pridružili Macron, premijeri Njemačke, Danske, Norveške, Poljske, Češke, Finske, Rumunjske, Italije, Kanade, turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Starmer je u najavi tog političkog okupljanja nabrojio tri stvari koje su, prema njegovu mišljenju, nužne za postizanje trajnog mira u Ukrajini. “Prva je jaka Ukrajina koja se može boriti, ako je to potrebno, i biti u dobroj poziciji za pregovore. Druga je europski element sa sigurnosnim jamstvima i treće američka podrška. Sve te tri stvari moraju biti na mjestu kako bi se zajamčio trajni mir. Ne možete imati dogovor koji se raspada i to je ono što brine Zelenskog”, upozorio je Starmer. Vođa laburista u potrazi je za “zemljama u Europi koje su se spremne snažnije okrenuti prema naprijed”. “Velika Britanija i Francuska najdalje su otišle u tom razmišljanju te zato predsjednik Macron i ja radimo na planu koji ćemo potom raspraviti sa SAD-om”, otkrio je Starmer, koji je u subotu telefonski razgovarao s Trumpom. Na Trumpa bi eventualno mogli utjecati proukrajinski prosvjedi koji se šire njegovom zemljom. Oni zasad nisu masovnog karaktera, ali možda će to postati idućih dana i tjedana.