Treću godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu obilježio je europski samit u Kijevu. Gotovo svi važni političari i čelnici EU-a bili su ponedjeljak u glavnom gradu Ukrajine, gdje su dali punu podršku toj zemlji. Istovremeno, ukrajinsku su dužnosnici objavili da su na korak od dogovora s Amerikom oko američkog pristupa strateškim sirovinama koje Ukrajina posjeduje. Istovremeno se Amerika i EU bore oko toga koju će rezoluciju prihvatiti Ujedinjeni narodi – američku, mekšu prema Rusiji, i tvrđu, koju je predložila Europa zajedno s Ukrajinom. Kao i mnogo puta dosad, ta se svjetska događanja prelamaju i preko naše domaće politike. Naime, Ured predsjednika Republike optužio je Vladu da se nije ni pokušala usuglasiti sa Zoranom Milanovićem oko toga za kojeg bi od ova dva dokumenta Hrvatska trebala glasovati.

Sudbina Europe

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, obraćajući se europskim čelnicima, rekao je da posebno pozdravlja "otpornost i herojstvo Ukrajine".

- Tri godine otpora. Tri godine zahvalnosti. Tri godine apsolutnog herojstva Ukrajinaca. Zahvaljujem svima koji brane i podržavaju Ukrajinu - rekao je Zelenski.

Stigavši u Kijev, predsjednica Europska komisije Ursula von der Leyen rekla je da se "Ukrajina bori za opstanak" te da je "u pitanju sudbina Europe".

- Danas smo u Kijevu jer Ukrajina je Europa. U ovoj borbi za opstanak u pitanju nije samo sudbina Ukrajine. U pitanju je sudbina Europe - objavila je von der Leyen na X-u.

Referirajući se na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da izostavi Kijev iz mirovnih pregovora s Rusijom, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa podržao je nastojanja ukrajinskog vodstva da dobije mjesto za pregovaračkim stolom

- U Ukrajini, o Ukrajini, s Ukrajinom - rekao je nekadašnji portugalski premijer.

U Kijev su doputovali šefovi država i vlada Kanade, Danske, Estonije, Finske, Islanda, Litve, Latvije, Norveške, Španjolske i Švedske. Zelenski traži od svojih još uvijek lojalnih europskih saveznika sigurnosna jamstva kako Rusija ne bi iskoristila eventualni prekid vatre za pripremu za novi napad na Ukrajinu. On je na sastanku sa zapadnim čelnicima pozvao na "stvarni i trajni mir", koji bi bio uspostavljen ove godine, te na razmjenu svih ratnih zarobljenika s Rusijom prije nego što započne dijalog u svrhu okončanja rata. On je čak tijekom vikenda ponudio svoju ostavku ako bi to značilo da bi Ukrajina mogla biti primljena u NATO. S druge strane, Rusija nema previše razumijevanja za njegove zahtjeve te je uoči godišnjice invazije ponovila da se neće odreći teritorija koji je osvojila na istoku i jugu Ukrajine. Poručila je također da neće prihvatiti da Ukrajina bude primljena u NATO.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će iz Kijeva otići u Washington, gdje će se susresti s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

- Tom ću prilikom Republikancima reći: Ne možete biti slabi nasuprot predsjedniku Putinu - rekao je Macron.

EU ističe važnost da se međunarodna zajednica usredotoči na potporu Ukrajini za postizanje pravednog i trajnog mira i smatra Rusiju jedinom odgovornom za rat i zločine nad ukrajinskim stanovništvom, objavili su u ponedjeljak čelnici triju europskih institucija. Suprotno izjavama američkih dužnosnika po kojima se može zaključiti da je Moskva isprovocirana da započne rat, EU smatra Rusija i rusko vodstvo snose isključivu odgovornost za rat i zločine protiv ukrajinskog stanovništva.

U potpunoj suprotnosti s pristupom koji prema Rusiji i Vladimiri Putinu imaju Sjedinjene Države, iz EU-a također najavljuju povećani pritisak na Rusiju sankcijama, ubrzanjem vojne pomoći Ukrajini i jačanjem europskih obrambenih sposobnosti.

Hrvatska iskustva

Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se videovezom pridružio samitu u Kijevu rekao je da bi mir u Ukrajini trebao zaustaviti ubijanje, ali i uključivati plan za reintegraciju ukrajinskih teritorija, u čemu Hrvatska može pomoći svojim iskustvom.

- Trenutačni mirovni napori trebali bi voditi pravednom, sveobuhvatnom miru, koji neće kršiti načela međunarodnog prava, to jest vašeg suvereniteta i teritorijalnog integriteta - poručio je Plenković na samitu "Obrana i sigurnosna strategija jedinstva. Akcijski plan". Dodao je da mir ne bi trebao biti prilika da se ustvrdi da je riječ o prisilnoj kapitulaciji Ukrajine ni prilika da Rusija proglasi pobjedu.

- Mir ne bi trebao biti shvaćen kao prilika da se kaže da su zapadni partneri Ukrajine dovedeni u položaj suprotan svemu za što smo se zalagali protekle tri godine. Mir bi trebao zaustaviti ubijanje, ali i neposredno uključivati plan za reintegraciju vaših okupiranih teritorija - rekao je Plenković. Dodao je da bi to bilo pravedno te ono što bi Europska unija trebala jasno podržati. On je ponovo usporedio ukrajinsko iskustvo s Hrvatskom, koja se devedesetih suočila sa "snažnijim protivnikom, agresijom i okupacijom svojeg teritorija".

- Hrvatsko iskustvo može biti od velike pomoći i koristi za Ukrajinu. Trebalo nam je vremena da ojačamo i postignemo ravnotežu moći te da upotrijebimo hrvatsku vojsku i policiju da vratimo (dio) naših teritorija. No, drugi dio okupiranih teritorija mirno smo reintegrirali uz pomoć misije Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj - rekao je Plenković.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u ponedjeljak da i Vlada i predsjednik Zoran Milanović podržavaju ukrajinski prijedlog rezolucije UN-a u kojoj se traži povlačenje ruskih snaga, no šef države tvrdi da o nečem takvom uopće nije bio konzultiran.

- Naša politika prema vani mora biti usklađena. Kada je u pitanju ukrajinska rezolucija, Hrvatska je jedan od kosponzora i cijeli EU podržava tu rezoluciju. Hrvatska ima usklađen pristup prema prijedlogu ukrajinske rezolucije koji podupire Europska unija i ima potporu i Vlade i predsjednika Republike - rekao je Grlić Radman. No, predsjednik Milanović je ranije u ponedjeljak objavio da ga je Vlada obavijestila o svom stavu o rezolucijama o ratu u Ukrajini, ali se s njim o tome nije konzultirala iako je po Ustavu trebala. "Predsjednik stoga nije sudjelovao u oblikovanju stava koji je Vlada proteklih dana iznosila u institucijama EU-a i UN-a", priopćio je Milanovićev Ured. Na pitanje novinara ima li ukrajinska rezolucija Milanovićevu podršku, Grlić Radman je rekao da, koliko on zna, nije bilo protivljenja. Upitan je li bilo konkretnih razgovora s Uredom predsjednika, šef hrvatske diplomacije je rekao da je "netko dobio nalog da se informira i Ured predsjednika".

Sjedinjene Države bile su prisiljene suzdržati se na glasovanju Opće skupštine UN-a u ponedjeljak o rezoluciji koju su same izradile za obilježavanje treće godišnjice ruskog rata u Ukrajini, nakon što se 193-člano tijelo složilo s amandmanima koje su predložile europske države. Opća skupština UN-a usvojila je u ponedjeljak rezoluciju koju su pripremili Ukrajina i njezini europski partneri, a u kojoj potvrđuju potporu Ukrajini i njezinom teritorijalnom integritetu, tri godine od početka ruske invazije na zemlju. Tekst je dobio 93 glasa "za", 18 "protiv", među kojima i SAD, i 65 suzdržanih. No konkurentski američki nacrt rezolucije, koji je inicijalno pozivao na brzi kraj sukoba, ali bez reference na ukrajinski teritorijalni integritet, uvelike je izmijenjen amandmanima europskih zemalja. Njima je u tekst ubačena referenca na suverenitet i teritorijalni integritet, kao i na "pravedan mir". Taj tekst s amandmanima usvojen je s 93 glasa za, 8 protiv i 73 suzdržana među kojima i SAD.

BBC je jučer javio da mu je visoki ukrajinski dužnosnik potvrdio da je jako blizu dogovor s Amerikom o mineralima. Donald Trump zahtijeva pristup ukrajinskim mineralima u zamjenu za prethodnu pomoć - pri čemu Ukrajina inzistira na sigurnosnim jamstvima ubuduće. Prošli tjedan Zelenski je odbacio zahtjev SAD-a za 500 milijardi dolara u rudnom bogatstvu, rekavši da nije pruženo ni blizu toliko pomoći. Sada se čini da je dogovor blizu - ali nije poznato koje bi minerale pokrivao, koliko bi SAD pokušao nadoknaditi od prethodne pomoći i kako bi moglo izgledati buduće "sigurnosno jamstvo". n