Točno su tri godine prošle od početka ruske agresije na Ukrajinu, i u trenutku dok se traže rješenja za postizanje mira, a velike sile na čelu sa SAD-om od ukrajinskih vlasti traže da pristanu na mir pod svaku cijenu, čak i uz trajnu podjelu zemlje, predsjednica Eropske komisije Ursula von der Leyen i njezin kolegij putuju u ponedjeljak u Kijev.

U službenom priopćenju oni napominju kako u glavni ukrajinski grad idu obilježiti "tri godine opće ruske invazije na Ukrajinu", a ta formulacija ujedno ocrtava i stav EU-a o ratu u Ukrajini. Europske vlasti ostaju pri tome da se radi o agresiji i invaziji Rusije na tu neovisnu zemlju, a ne o takvoj vrsti sukoba da bi ovaj rat bio rezultat unutarnjih sukoba u samoj Ukrajini. Predsjednica von der Leyen i kolegij povjerenika boravit će u Kijevu kako bi izrazili nepokolebljivu potporu Europe ukrajinskoj borbi za neovisnost i slobodu, koja traje već tri godine, od početka ruskog agresivnog rata protiv te zemlje, stoji u toj najavi.

Budućnost u EU-u

“Tijekom protekle tri godine Europska unija pruža odlučnu potporu Ukrajini te ulaže sve napore kako bi joj omogućila postizanje pravednog i trajnog mira. Unija podupire financijsku stabilnost Ukrajine i sudjeluje u međunarodnim naporima za utvrđivanje odgovornosti Rusije za zločine koje je počinila. Surađuje s Ukrajinom na procesu pristupanja kako bi osigurala da budućnost te zemlje bude unutar EU-a. EU je najveći donator pomoći Ukrajini, osposobljava njezine vojnike, financira dopremu oružja i provodi stroge sankcije", kažu iz Ureda predsjednice EK-a.

U ponedjeljak će se predsjednica Komisije sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, i zajedno će predsjedati sastankom kolegija i ukrajinske vlade kako bi se pripremila budućnost Ukrajine kao slobodne, suverene i europske države. Prije toga će povjerenici EK-a odati počast poginulim vojnicima i onima koji se još uvijek bore na prvim crtama brutalnog ruskog agresivnog rata, najavljeno je.

Istovremeno Amerika i Donald Trump provode pritisak na Zelenskoga da potpiše mir koji on smatra nepravednim. S obzirom na to da u ove tri godine u Ukrajini nisu održani redoviti izbori, Trump Zelenskoga naziva i diktatorom, koji uzurpira vlast.

Kako je bila ocijenila bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, očito je riječ o dogovoru Trump-Putin, prema kojem bi Ukrajina ovaj rat završila kao podijeljena država, a nastala bi nova, svojevrsna Zapadna Ukrajina, pod utjecajem Amerike, i Istočna Ukrajina, s područjima pod okupacijom Rusije. Zbog ekonomskih razloga velikim silama više ne odgovara nastavak rata u Ukrajini, i Trump ga pošto-poto hoće privesti kraju, ignorirajući sve ono što se donedavno nazivalo "međunarodnim poretkom". Kako bi pokušali kontrolirati te procese, europski čelnici nastojat će ovih dana razgovarati s Trumpom - tako će francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer otputovati u Washington zbog zabrinutosti u Europi glede Trumpova stava prema Ukrajini.

Linija razgraničenja

Očekuje se da će čelnici dviju europskih nuklearnih sila, koji će putovati odvojeno, pokušati uvjeriti Trumpa da ni pod koju cijenu ne žuri s dogovorom o prekidu vatre s Vladimirom Putinom, te će pokušati zadržati Europu uključenom i razgovarati o vojnim jamstvima Ukrajini.
Rat u Ukrajini počeo je točno u 5 sati 24. veljače 2022., kad je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak "specijalne vojne operacije" u istočnoj Ukrajini. Samo nekoliko minuta poslije počeli su ruski raketni udari diljem Ukrajine, uključujući i glavni grad Kijev. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njezini granični prijelazi s Rusijom i Bjelorusijom, a samo dva sata poslije ruske kopnene snage ušle su u zemlju. Slijedio je prekid diplomatskih odnosa Ukrajine s Rusijom, objavljena je opća mobilizacija, a međunarodna zajednica uvela je Rusiji sankcije, koje traju do danas i koje Amerika želi sada ukinuti.

Ruska ekonomija i društvo su usprkos međunarodnim sankcijama dovoljno jaki da podupiru nastavak rata u Ukrajini, pri tome Rusija ima četiri puta veće stanovništvo, stoga je rat u 2024. ušao u fazu međusobnog iscrpljivanja i zadržavanja linija razgraničenja. Prema Trumpu i Putinu, ta bi linija očito trebala postati granica podijeljene Ukrajine, čemu se EU nastavlja protiviti tražeći "pravedan mir", odnosno povlačenje Rusije iz Ukrajine. No to je u ovom trenutku gotovo nemoguća misija.