Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odbio je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da mu vrati (!?) pomoć SAD-a Ukrajini u rijetkim mineralima "u iznosu od 500 milijardi američkih dolara". Dodao je i da su SAD Ukrajini dale 67 milijardi američkih dolara u oružju i 31,5 milijardi u potporama proračunu, a ne 500 milijardi, ocijenio je taj zahtjev neozbiljnim i rekao da ne može prodati svoju zemlju.

U Turskoj je ocijenio kako je američki prijedlog sporazuma o ključnim mineralima nepravedan jer ne uključuje sigurnosna jamstva. "Uvijek sam otvoren za vaše ulaganje u našu zemlju, u naše prirodne resurse. Ali ako želimo nešto dati, moramo nešto i primiti. Ne želimo postati centar sirovina ni za koji kontinent", rekao je.

"Predsjednik Trump, kojeg jako poštujemo kao vođu američkog naroda, živi nažalost u balonu dezinformacija koje dolaze iz Rusije", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu. Kako je Trump prethodni dan kritizirao što u Ukrajini nisu provedeni izbori (zabranjeni dok traje ratno stanje) te ustvrdio da Zelenskog, kojemu je mandat u teoriji trebao isteći u svibnju 2024., "iako to mrzi reći" podržava samo 4 posto građana, doista je teško reći odakle mu temelji za takvu tvrdnju koja zvuči kao jedna od najvećih neistina i gluposti izrečenih posljednjih godinu dana na međunarodnoj političkoj sceni. To je posve netočno po svim ranijim, ali i posljednjem ispitivanju javnog mnijenja ukrajinskog instuta na 1000 ljudi čiji su rezultati objavljeni u srijedu. Ono pokazuje da Zelenskog kao predsjednika podržava 57 posto građana, 37 posto ga ne podržava, a ostali su neodlučni. "Vidjeli smo tu dezinformaciju, shvaćamo da dolazi iz Rusije. I imamo dokaze da Amerika i Rusija razgovaraju o tim podacima", rekao je.

Kako je Trump također rekao da je Ukrajina rat trebala okončati prije tri godine i nikada ga nije trebala početi, Zelenski je rekao i kako bi "volio bih vidjeti više istine u Trumpovoj ekipi jer se sve to ne odražava pozitivno na Ukrajinu". Kada je riječ o "priči po kojoj 90 posto pomoći dolazi iz SAD-a znamo da je istina malo drukčija, iako smo svakako zahvalni za pomoć", rekao je. Zelenski se dotaknuo i Trumpovih navoda o njegovih 4 posto popularnosti, ponovivši da po anketama puno više Ukrajinaca ima povjerenja u njega. "Ako me netko želi zamijeniti u ovom trenutku, to neće uspjeti", rekao je. Zelenski je također upozorio na veliku količinu dezinformacija koje dolaze iz Rusije i tvrdi da se takve informacije dijele i u SAD-u. Upozorio je na "krug dezinformacija oko predsjednika Trumpa", za koji tvrdi da uključuje predstavnike povezane s mađarskom i slovačkom vladom. "Sve što rade usmjereno je na slabljenje Ukrajine", zaključio je Zelenski.

Posve je nejasno odakle Trumpu spomenutih 4 posto, jer rejting Zelenskog nikada nije bio tako nizak. Ruski politički analitičar Fjodor Lukjanov je rekao za AFP da je ovakva izjava tipična za Trumpa, dodavši da on "ne obraća pozornost na 'dosadne stvari' poput činjenica i brojeva". Trump se inače ne protivi tome da Europljani pošalju mirovne snage u Ukrjinu. "Bilo bi dobro ondje imati vojnike", izjavio je. "Rusija želi nešto učiniti", rekao je i istaknuo da je Ukrajina mogla postići sporazum prije puno godina. Odbacio je zabrinutost Ukrajinaca što su bili isključeni iz sastanka. "Danas sam čuo 'oh, nismo pozvani'. Pa, bili ste tu tri godine, trebali ste to završiti, nikad to niste trebali ni početi. Trebali ste postići sporazum", rekao je Trump, optuživši Bidena zbog politike prema Ukrajini. Misli da može "završiti taj rat".

Putin i Trump mogli bi se sastati već ovaj mjesec, najavio je glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov, kako prenose ruske agencije. Za američko-ruske razgovore u utorak u Rijadu rekao je da su "vrlo, vrlo važan korak" prema postizanju dogovora o prekidu rata u Ukrajini. "Kako bi se, slikovito govoreći, provele mjere oživljavanja, diplomati će krenuti raditi u svjetlu dogovora Lavrova i Rubija. No to je prvi korak. Naravno, nemoguće je sve popraviti u jedan dan ili tjedan. Dug je put pred nama", rekao je Peskov o šefovima diplomacija dviju država. To je bilo prvi puta da su SAD i Rusija izravno govorili o prekidu najvećeg sukoba u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Na sastanku nije bilo predstavnika iz Europe ni Ukrajine.