Troškovi života i okoliš glavna su pitanja koja brinu mlade u dobi od 16 do 30 godina u cijeloj Europi, pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra na uzorku od gotovo 26.000 ispitanih u 27 zemalja EU-a. Čak 40 posto mladih brine rast cijena i troškova života i smatraju da bi političke i ekonomske elite trebale svoj fokus usmjeriti na rješavanju egzistencijalnih problema stanovništva, a jedna trećina ispitanika smatra da bi EU trebao usmjeriti svoju pozornost na okoliš i klimatske promjene tijekom sljedećih pet godina. Gotovo jednako toliko anketiranih, njih 31 %, ističe da bi prioriteti trebali biti gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta. U Hrvatskoj najveći broj ispitanika kao prioritet Unije u ovom mandatu također izdvaja rastuće cijene, ali i gospodarstvo i radna mjesta (po 41 %) a slijede socijalna zaštita i pristup zdravstvenoj skrbi (37 %), stanovanje i borba protiv klimatskih promjena (po 28 %) te obrazovanje (23 %). Društvene mreže i dalje su glavni izvor vijesti za mlade u vezi političkih i društvenih pitanja za 42 % ispitanika na razini EU-a, a u Hrvatskoj za njih čak 48 %. Zanimljivo je da televizijski medij među mladima i dalje drugi najpopularniji izvor informiranja, na poretku čak ispred web-portala. Na razini EU preko televizije informira se 39% mladih, a njoj su sklonije osobe u dobi od 25 do 30 godina. U Hrvatskoj se s TV kanala informira 40 % mladih, a preko internetskih portala njih samo 32 %. Zanimljivo je da je televizija je i dalje vodeći izvor informacija za mlade u Portugalu (53 %), Italiji (52 %), Sloveniji (45 %) i Francuskoj (43 %).

Svakako brine da 76 % ispitanika smatra kako su bili izloženi dezinformacijama u posljednjih sedam dana. U Hrvatskoj taj problem percipira nešto manje anketiranih – 67 %. U devet zemalja EU-a više od polovine ispitanika izjavilo je da je bilo izloženo dezinformacijama "često" ili "vrlo često", pri čemu je najveći udio zabilježen na Malti (59 %), u Mađarskoj (58 %), Grčkoj (57 %), Luksemburgu (55 %) i Belgiji (54 %). S druge strane, udio onih koji vjeruju da nikada nisu bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima najveći je u Rumunjskoj (19 %) i Bugarskoj (11 %). Ukupno 70 % sudionika u anketi uvjereno je da može prepoznati dezinformacije. Anketirani iz Hrvatske i Malte bili su najsigurniji u svoju sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti, dok su mladi ispitanici iz Austrije, Njemačke i Slovenije bili u to najmanje uvjereni.

Na rezultate istraživanja osvrnula se i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

- Informacijsko okruženje brzo se mijenja. Budući da većina mladih uglavnom dobiva vijesti s društvenih mreža, političari i internetske platforme imaju posebnu odgovornost boriti se protiv sve većeg širenja dezinformacija. Slušanje mladih Europljana i razumijevanje onoga što ih brine ključno je za političare, donositelje odluka i za europsku demokraciju. Mladi su danas zabrinuti zbog rasta cijena, klimatskih promjena, sigurnosti i izgleda da pronađu dobar posao. To su pitanja na koja se moramo referirati u svakoj odluci i zakonu koje donesemo. U protivnom riskiramo gubitak generacije zbog razočaranja – upozorila je Metsola.