epa11902955 French President Emmanuel Macron (R) welcomes German Chancellor Olaf Scholz (L) ahead of a meeting on war in Ukraine and European security at the Elysee Palace in Paris, France, 17 February 2025. EPA/TERESA SUAREZ

Emmanuel Macron i Olaf Scholz

EPA
17.2.2025., 19:35
PUNO NEIZVJESNOSTI

Pregovori o Ukrajini: EU i Kijev zabrinuti, SAD uvjerava: Bit ćete uključeni

Ovo nam treba zbog Ukrajine, kao i zbog vlastite sigurnosti, kaže Scholz

Europski čelnici sastali su se na izvanrednom samitu u Parizu na kojemu su raspravljali o planovima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o okončanju rata u Ukrajini usred bojazni da će iz tih pregovora biti isključeni, iako su od američkih dužnosnika u ponedjeljak stizale poruke da neće biti tako.

Cilj je bio dogovoriti zajedničku strategiju o tomu na koji način se odnositi prema Trumpu, razmotriti što mu se može ponuditi i sagledati kakva su europska ograničenja kada je u pitanju moskovska invazija na Ukrajinu.

Pakt s Putinom

Na sastanak u Parizu pozvani su čelnici Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španjolske, Nizozemske i Danske, kao i predsjednik Europskog vijeća António Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Francuski predsjednik Emmanuel Macron sastanak je organizirao da bi pokrenuo konzultacije o situaciji u Ukrajini i izazovima koje ona značia za sigurnost u Europi. Sukladno tome, razgovalo se o tome na koji način Europa može pridonijeti mogućem mirovnom sporazumu nakon što je SAD pozvao Europljane da počnu pridonositi više. Zemlje EU-a i Ukrajina zabrinute su zbog mogućnosti da SAD i Rusija zatraže bilateralno mirovno rješenje, posebno nakon što je Trump prošli tjedan razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Da bi ubrzala pregovarački proces s Moskvom, Trumpova je administracija zacrtala plan koji bi prema svemu sudeći isključio Ukrajinu iz NATO-a, Rusiji omogućio teritorijalne ustupke i zatvorio vrata američkom sudjelovanju u budućim mirovnim operacijama. EU je razmatrao takve uvjete u svijetlu dojma da Washington okreće leđa saveznicima u korist sklapanja dogovora s Putinom.

Uoči samita na kojemu se raspravljalo o zajedničkom europskom stajalištu o mirovnim pregovorima njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je Europu da se ujedini u potpori Ukrajini. Scholz je rekao kako je važno učiniti sve što je moguće kako bi se zajamčilo da Europa ostane snažna i ujedinjena. "Ovo nam treba zbog Ukrajine, kao i zbog vlastite sigurnosti", zaključio je. I predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u ponedjeljak je upozorio kako Ukrajina nije službeno obaviještena o rusko-američkim pregovorima u utorak u Rijadu i "neće priznati" nikakav sporazum o svojoj budućnosti postignut bez njih, upozorio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. "Ukrajina smatra da su pregovori o Ukrajini bez Ukrajine beskorisni. Nećemo nećemo priznati takve sporazume", naglasio je Zelenski.

VOLJNI SMO POMOĆI SIGURNOSNIM JAMSTVIMA SLANJEM SVOJIH TRUPA

Velika Britanija i Njemačka spremne su poslati vojsku u mirovnu misiju u Ukrajinu ako se to pokaže potrebnim za osiguranje sigurnosti Velike Britanije i Europe, a i Švedska je objavila kako to ne odbacuje nakon što se ispregovara “pravedan i održiv mir”. Ujedinjeno Kraljevstvo igra vodeću ulogu u potpori Kijevu, što znači da smo spremni i voljni pridonijeti sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu slanjem vlastitih trupa na teren, piše britanski premijer Keir Starmer za Daily Telegraph. “Ne govorim to olako”, dodaje, uz napomenu kako je svjestan i opasnosti, ali “kako to znači i pomoć u jamčenju sigurnosti Europe i Britanije”. Ističe da će se “u sljedećim danima” sastati s Trumpom te kako Ujedinjeno Kraljevstvo ima “jedinstvenu ulogu” za blisku suradnju Europe i SAD-a. “Sigurnosno jamstvo SAD-a ključno je za trajni mir - samo oni mogu odvratiti Putina od ponovnog napada”, kaže. Poljska pak ne bi slala vojnike u Ukrajinu, već “nastavila pružati potporu”. Drugima je još prerano za tu temu.

Nisu svi bili zadovoljni okupljanjem samo dijela europskih čelnika - slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar kritizirala je taj hitni sastanak, rekavši da je pogreška što nisu pozvani i predstavnici drugih europskih zemalja. Očekivano, još je negativniji bio mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je kazao da su se sastali "proratni, anti-Trumpovi" europski čelnici koji žele spriječiti postizanje mira u Ukrajini, a da Budimpešta pozdravlja dijalog Rusije i SAD-a.

Čekić nad glavama

Sukladno zabrinutosti Ukrajine i Europe posebni američki izaslanik Keith Kellog je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu inzistirao na tvrdnji da nitko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom. "SAD će poslušati prijedloge od svih", najavio je, dodajući da je njegov posao olakšati sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Što se tiče njegova putovanja u Ukrajinu, objasnio je kako se dogovaraju završni detalji te potvrdio da će se sastati za Zelenskim. I državni tajnik SAD-a Marco Rubio izjavio je da bi i Ukrajina i Europa trebale biti uključene u pregovore o okončanju rata s Rusijom, nakon strahovanja da će SAD i Rusija održati samo bilateralne pregovore. "Ako se pokrenu pravi pregovori, a još nisu - kad se pokrenu, Ukrajina će biti pozvana jer su oni ti na koje je izvršena agresija. I Europljani će također biti uključeni", rekao je, ponovivši da pregovori "još nisu tu". Oglasio se i sam Trump, ustvrdivši kako "nitko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom".

“Američka ideja o slanju mirovnih snaga iz Kine i Brazila u Ukrajinu potpuno je besmislena", izjavio je pak zamjenik predsjednika Državne dume Vitalij Milonov. "Ako se zaključi mirovni sporazum pod uvjetima prihvatljivim za Rusiju, onda nam je u interesu da se to poštuje. Mirovne snage nisu potrebne u Ukrajini. Treba visjeti čekić nad glavama ukrajinskih vlasti kako bi ih svaki put udario kada pokušaju izvesti neku provokaciju. Ukrajinu treba demilitarizirati", smatra. 

LAVROV: BEZ TERITORIJALNIH USTUPAKA

Prvi razgovori SAD-a i Rusije održat će se u utorak u Saudijskoj Arabiji. Putin šalje ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i savjetnika za vanjsku politiku Jurija Ušakova, a Trump državnog tajnika Marca Rubija, savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza te izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa. Lavrov kaže da ne vidi smisao u sudjelovanju predstavnika EU-a u razgovorima. “Ne znam što bi učinili za pregovaračkim stolom - ako će sjediti s ciljem nastavka rata, zašto ih onda pozivati”, rekao je na konferenciji za novinare. Isključio je “teritorijalne ustupke” Ukrajini u pregovorima, nego ponajprije žele saslušati ideje SAD-a. Kaže da su Putin i Trump telefonski razgovarali o potrebi da se iza sebe ostavi “apsolutno nenormalno vrijeme u odnosima”. Cilj je obnoviti dijalog o svim problematičnim regijama, a razgovara se i o mogućem susretu Putina i Trumpa.