Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak će u Parizu okupiti predstavnike "glavnih europskih zemalja" koji će ondje raspravljati o "europskoj sigurnosti", potvrdio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot.

Nije precizirao tko će sudjelovati na tom "radnom sastanku", no navodno bi trebale biti prisutne Njemačka, Poljska, Italija, Danska, kao i Velika Britanija izvan EU-a, europski čelnici Ursula von der Leyen i Antonio Costa te šef NATO-a Mark Rutte. Posljedica je to tektonskih promjena u cjelokupnoj situaciji s ratom u Ukrajini koje očito pokušava unijeti Donald Trump, a izjavama ih prenose njegovi izaslanici - mladi jastrebovi poput potpredsjednika SAD-a JD Vancea, čije su riječi u ne osobito suvislom izlaganju pobudile najveću pozornost na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji tijekom vikenda.

“Gospodari svijeta"

Nažalost, ne sadržajnošću i domišljatošću, već neprijateljskim tonom "gospodara svijeta" u odnosu prema europskim saveznicima, koje je optužio za ograničavanje slobode izražavanja i ugrožavanje demokracije, potvrdivši da Amerikanci zamišljaju pregovore o rješenju ukrajinskog pitanja bez Europljana. Kao da je na taj skup poslan prosječan Amerikanac bez ikakvog znanja o ičemu izvan američkog kontinenta - više je zvučao kao da se s prijateljima našao u nekom lokalu kada poslije nekoliko piva svatko za stolom kaže ono što mu prvo padne napamet, poput "u gradu je novi šerif". Američka vlada zatražila je od europskih saveznika i da izvijesti kakvo bi oružje, trupe i sustave oružja mogli dati kao dio sigurnosnih jamstava za okončanje rata, prebacujući sav teret na Europu. I traže veća izdvajanja svih u NATO-u za vojsku, zbog čega njemu bliska američka vojna industrija "trlja ruke".

Ministar obrane SAD-a Pete Hegseth u srijedu je pak rekao da povratak Ukrajine na granice prije 2014. nije realan i da Trumpova administracija "ne vidi članstvo Ukrajine u NATO-u kao dio rješenja rata", da bi zamjenik Trumpova izaslanika za Ukrajinu John Coale dan poslije kazao "kako SAD ne odbacuje potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u ili ispregovarani povratak na granice prije 2014.", što je u evidentnoj suprotnosti s Hegsethovim izjavama. Uz to, unatoč snažnom pritisku iz Washingtona, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je potpisati nacrt sporazuma prema kojem bi pola ukrajinskih rijetkih minerala bilo predano američkim tvrtkama u zamjenu za vojnu pomoć, ustvrdivši da ne može sam prihvatiti Trumpovu ponudu, prenijele su agencije. Što svjedoči da novu američku administraciju ne zanima previše dobrobit Ukrajinaca, već prvenstveno njihovi ekonomski interesi. No, već to što su prvi i jedini uspjeli ishoditi početak bilo kakvih razgovora o zaustavljanju rata u Ukrajini zaslužuje da im se pruži određeno vrijeme kako bi nas razuvjerili i potvrdili "svoje najbolje namjere". Američki tim u nedjelju je otputovao u Saudijsku Arabiju uoči razgovora s Rusima, bez predstavnika Ukrajine. Zelenski kaže kako mu je teška spoznaja da je Trump prvi poziv uputio Moskvi, a ne Kijevu.

Iako sve upućuje da će Ukrajinci vrlo teško do povratka na sve stvarne granice svoje države, jasno je da je svakodnevnog ubijanja i života bez života mnogima u toj zemlji dosta, kao i nekima u Rusiji, gdje cijene idu u nebesa. Nikako ne treba smetnuti s uma i da su u izazivanju nastavka rata u Ukrajini, gdje je uz mnogobrojne žrtve na obje strane Rusija okupirala nemali dio te zemlje, svoju ulogu odigrali NATO (čitaj: gdje mnogo toga odlučuju Amerikanci), tada širom raširivši ruke Ukrajini da im se pridruži, što su Rusi odmah iskoristili kao dobar izgovor za nova osvajanja i nepoštovanje granica, koje su sami priznali raspadom SSSR-a.

EU: Odlučuju Ukrajinci

- Kada je posrijedi sloboda izražavanja, ne trebaju nam instrukcije. Treba se riješiti kompleksa manje vrijednosti i ne dati se zaplašiti, stoga nećemo prihvatiti nikakvo miješanje - ističe Francuz Barrot uoči sastanka u Parizu. Ocijenio je neprihvatljivima Vanceove izjave. "Štitit ćemo svoju demokraciju i javne rasprave, to su naša najdragocjenija sredstva, čak i ako su krhka", kazao je. Ponovio je da "samo Ukrajinci mogu donijeti odluku o prestanku ratovanja" te da će ih "Europa podupirati sve dok oni sami ne donesu takvu odluku". Kaže da Ukrajinci "neće stati sve dok ne budu sigurni da će mir koji im se nudi biti trajan" i dok nemaju jamstva o sigurnosti. "A tko će im dati jamstva? To će biti Europljani", ponovio je, istaknuvši da će "Europljani na ovaj ili onaj način biti uključeni u rasprave" o kraju rata.

Završnim danim sigurnosne konferencije dominirale su teme poput europske sigurnosne arhitekture, bržeg pristupanja balkanskih zemalja EU-u i konkurentnosti Europe. Na marginama su se sastali i ministri vanjskih poslova Grupe sedam vodećih industrijaliziranih zemalja (G7) i istaknuli "nepokolebljivu potporu Ukrajini" - potvrdivši potrebu za čvrstim sigurnosnim jamstvima Ukrajini "kako bi se osiguralo da rat neće ponovno početi". Nisu isključene nove sankcije Rusiji, ovisno o njihovoj reakciji na "napore za okončanje rata".

Unatoč tome, u svemu su proteklog vikenda ipak najviše uživali Rusi - Vjačeslav Volodin, predsjednik ruske Dume, ocijenio je kako je konferencija pokazala da je Europska unija “nesposobna, ne razumije što se događa u svijetu i suočena je s krizom”.