Jedan od glavnih preostalih hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva, približavanje susjedne BiH punopravnom članstvo u EU-u, nalazi se pred velikom blokadom koja bi mogla odgoditi sve BiH europske aspiracije na duži vremenski rok.

U toj je zemlji trenutno situacija takva da postojeća Vlada praktički više ne može funkcionirati, ali i da ne postoji ni način da je se sruši i da se imenuje nova. Usto oni koje je sada čine ne žele sami dati ostavke niti žele odblokirati njen rad. S obzirom na to da sukobi između političkih aktera postaju sve žešći, sa svakim je danom sve manja šansa da se postigne politički dogovor koji bi omogućio stabilizaciju Vlade kako bi mogla nastaviti rad na ispunjavanju uvjeta koje je pred BiH postavila Europska komisija.

Od parlamentarnih izbora krajem 2022. u BiH je na vlasti koalicija koju čine HDZ BiH, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika te tri dominantno bošnjačke, takozvane građanske, stranke – koju čine SDP BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka.

Međutim, zbog brojnih svađa i nesporazuma bošnjačka građanska trojka odlučila je iz koalicije izbaciti SNSD. Nakon toga je iz Kolegija predstavničkog doma izbačen predstavnik SNSD-a glasovima bošnjačke trojke i druga dva politička igrača – najjače bošnjačke stranke SDA koja je sada u oporbi i tri srpske oporbene stranke u Republici Srpskoj.

To se predstavljalo kao neka nova većina, ali ni ona se ne može ništa dogovoriti. HDZ BiH i dalje ostaje uz SNSD i traži nastavak funkcioniranja dosadašnje Vlade i koalicije. Dakle, u igri je u ovom trenutku čak pet političkih opcija međusobno toliko posvađanih da se teško mogu o bilo čemu dogovoriti.

Nastavak i ubrzanje procesa europskih integracija bio je i temelj sporazuma o koaliranju koji su nakon izbora 2022. godine sklopile stranke još uvijek vladajuće koalicije. U prvih godinu i pol mandata uspjeli su osigurati suglasnost Europskog vijeća za otvaranje pregovora o pridruživanju, no nakon ožujka 2024. godine kada je ta odluka donesena, u BiH je zaustavljena provedba reformi pa za sada nema ni naznaka kada bi pregovarački proces mogao početi.

Usvajanje dodatnih reformskih zakona na kojima je inzistirao EU kočio je baš Dodikov SNSD što je "trojku" potaknulo da u siječnju proglasi raspad vladajuće koalicije i pozove na uspostavu nove iz koje bi bio izbačen SNSD, a zamijenile ga sadašnje oporbene stranke iz RS-a.

No, SNSD Milorada Dodika i dalje ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH i tako kontrolira kvorum u tom tijelu, a bez njegove potvrde ne može stupiti na snagu ni jedan zakon koji donese Zastupnički dom iako bi u njemu postojala matematička većina za novu koaliciju koju želi "trojka" i koja je ranije uz potporu srpske oporbe uspjela smijeniti SNSD-ovog Nebojšu Radmanovića iz kolegija tog doma. Za Dodika Zastupnički dom parlamenta BiH sada "više nije ustavan" jer u kolegiju nema zastupnika iz reda Srba, a uz to je istaknuo kako bez odluka Doma naroda, ništa ne može biti riješeno.

“U tome se mnogi ne snalaze", ocijenio je Dodik čija je stranka već podnijela inicijativu za smjenu ministra vanjskih poslova BiH i lidera NiP-a Elmedina Konakovića. "Trojka" je gotovo istodobno pokrenula inicijativu za smjene državnih ministara financija i vanjske trgovine Srđana Amidžića i Staše Košarca koje je postavio Dodik. O tome bi sljedećeg tjedna trebao raspravljati Zastupnički dom, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) već su najavili kako će iz svojih razloga poduprijeti smjenu Konakovića, dok će oporbeni srpski zastupnici glasati za smjene Amidžića i Košarca.