Skupine koje zagovaraju prava južnoafričke etničke grupe Afrikanera u subotu su objavile da njezini članovi ne žele napustiti Južnoafričku Republiku usred spora u pogledu odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa po kojoj zemlji kani obustaviti pomoć, kao razlog navodeći rasnu diskriminaciju bjelačke manjine.

"Mi se ne želimo preseliti drugdje i od naše djece nećemo tražiti da se sele u druge zemlje", rekao je Kallie Kriel, izvršni direktor nevladine organizacije AfriForum, predstavnik bjelačke zajednice koja govori afrikaans.

Kriel je kazao da će surađivati ​​s južnoafričkom i američkom vladom u nastojanju da se pronađe rješenje za probleme Afrikanera.

Konferenciju za novinare održali su pripadnici AfriForuma i sindikata Solidarnost kao reakciju na Trumpovu izvršnu uredbu objavljenu u petak, kojom se nudi preseljenje Afrikanerskih izbjeglica.

Bjelačko stanovništvo Južnoafričke Republike, koje čini manje od 10 posto stanovništva, i danas posjeduje većinu privatnog zemljišta u zemlji, čak i nakon više od 30 godina od ukidanja rasističkog apartheida.

Južnoafrička vlada je u subotu priopćila da je Trumpova izvršna uredba "kampanja dezinformacija i propagande" i da joj nedostaje "činjenične točnosti".

Etničku grupu Afrikanera čine potomci nizozemskih doseljenika i prognanih francuskih protestanata. 

Premda se Afrikaneri ispočetka nisu profilirali kao posebna etnička grupa, nakon britanskog osvajanja kolonije Cape na jugu Afrike krajem 18. stoljeća, do izražaja su počele dolaziti i jezične i kulturne, ali i političke razlike između Afrikanera i angloafrikanaca. Afrikaneri su dotad već razvili poseban kreolski jezik zvan afrikaans. 

Danas mnogi naziv Afrikaner smatraju "politički nekorektnim" je je to podsjetnik na prevladanu mračnu prošlost.