Hrvatski povjesničar Ivo Goldstein kazao je u ponedjeljak u Sarajevu kako je židovska zajednica u BiH među onima koje su najteže pogođene holokaustom pretrpjevši stradanje bez presedana u povijesti. 

Goldstein je u Židovskoj općini u Sarajevu sudjelovao u obilježavanju 27. siječnja kao međunarodnog dana dana sjećanja na žrtve holokausta i pri tom u govoru podsjetio na povijesni kontekst u kojemu se taj zločin dogodio u BiH spomenuvši pri tom i dio koji je tragično pogodio njegovu obitelj s korijenima u tom zemlji.

Kako je podsjetio predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci tijekom Drugog svjetskog rata ubijeno je 12 od 15 tisuća Židova koliko ih je živjelo u toj zemlji a od toga je samo u Sarajevu ubijeno njih devet i pol tisuća. 

Istaknuo je kako je u BiH tek nedavno donesena odluka na razni Vijeća ministara da se i toj zemlji obilježava dan sjećanja na holokaust a upozorio je i kako se u školskim programima povijesti i dalje poklanja nedovoljna pozornost izučavanju najvećeg genocida u povijesti.

"Siguran sam da će i u narednih 80 godina on biti predmetom istraživanja ali i nijekanja", kazao je Finci.

Goldstein je pak istaknuo kako je razdoblje od 1933. do 1945. označilo neprekidnu eskalaciju progona i ubojstva Židova a od uspostave NDH metom su postali i oni u BiH. 

Za BiH je to, kaže Goldstein, bila posebno dramatična situacija jer u toj zemlji antisemitizam nikada nije poprimio ekstremne forme kao u drugim državama no kako je ustaška ideologija postala bliska nacističkoj isplaniran je i genocid nad Židovima koji su živjeli na teritoriju NDH.

"Sve je to planirano unaprijed", kazao je Goldstein podsjetivši kako je neposredno nakon uspostave NDH ministar pravosuđa Andrija Artuković najavio "rješenje" židovskog pitanja po uzoru na nacističku Njemačku a to je u svibnju potvrdio i Ante Pavelić.

Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti, o časti i krvi pripadnika hrvatskog naroda i o državljanstvu bile su temeljem brojnim protužidovskim odredbama kojima su Židovi do kraja obespravljeni pa je već do ljeta 1941. godine oko tisuću ljudi u Hrvatskoj i BiH odmah izbačeno iz javne službe a ubrzo je uslijedila pljačka židovske imovine "u ime države".

Pod geslom "U NDH nema mjesta za Židove" od srpnja 1941. slijedi provedba "konačnog rješenja" odnosno slanje Židova u koncentracijske logore, kaže Goldstein. Dodao je kako su Židovi iz BiH deportirani u različite logore no najviše ih je stradalo u Jasenovcu.

"Iz Jasenovca nije izašao praktično nitko", kazao je Goldstein dodajući kako se tek mali broj Židova iz BiH spasio bijegom u Italiju a najviše ih je uspjelo preživjeti tako što su se priključili partizanskom pokretu u čijim je redovima kraj rata dočekalo nešto više od dvije tisuće Židova dok ih je oko 800 poginulo.

Holokaust je, kaže Goldstein, ipak nepovratno uništio bosanskohercegovački kulturni pejzaž u kojemu su bogomolje različitih konfesija stajale jedna uz drugu a od 28 židovskih općina u BiH samo ih se pet obnovilo nakon 1945.  dok se u male sredine uglavnom nije vratio nitko od prognanih Židova.

Takva je sudbina zatekla i Tuzlu gdje su do 1941. prodavaonicu porculana imali Aron Goldstein i njegov sin Oto.

"Trgovina je nestala. Nestali su i svi moji Goldsteini. Njih šest", kazao je na kraju Ivo Goldstein.