epa10163910 A handout photo made available by the press service of the Russian Defence Ministry on 06 September 2022 shows Russian servicemen firing a BM-27 Uragan (Hurricane) multiple rocket launch system during the Vostok 2022 strategic command and staff exercise at the Sergeyevsky training ground near Vladivostok, Primorsky Krai region, Russia. The Vostok 2022 strategic command and staff exercise takes place from 01 to 07 September 2022 and involves over 50,000 servicemen and more than 5,000 units of weapons and military equipment. EPA/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE HANDOUT -- MANDATORY CREDIT -- HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES
EPA
17.1.2025., 13:05
NE POVEĆAVA POTENCIJAL

Panetta: Proizvodnja oružja ne pomaže gospodarskom rastu na dugi rok

Proizvodnja oružja i vojne opreme ne pomaže gospodarskom rastu na dugi rok, upozorio je u četvrtak guverner talijanske središnje banke Fabio Panetta, istaknuvši i da se tehnološki napredak ne može pripisivati potrošnji na vojsku.

„Proizvodnja opreme za rat ne povećava potencijal rasta. Razvoj donose produktivna ulaganja, a ne oružje", rekao je Panetta, čelnik talijanske središnje banke i član upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) u četvrtak u govoru u katoličkoj zakladi Fondazione Centesimus Annus Pro Pontifice u Bologni.

„Valja naglasiti i da pripisivanje tehnološkog razvoja potrošnji na vojsku vodi u zabludu", dodao je talijanski guverner.

"Inovacije potiče znanstveno istraživanje. Ulaganja u vojsku mogu donijeti inovacije ako se usmjere u istraživanje. No, ne treba nam rat da bismo to postigli: tehnologija razvijena za vojne svrhe može se pretočiti u napredak samo ako se naknadno može upotrijebiti u civilne svrhe", dodao je guverner, prema tekstu govora, objavljenom na internetskoj stranici središnje banke. 

Rat ometa razvoj, istaknuo je, citiravši istraživanje britanskog ekonomista Paula Colliera iz 2003. godine, i ne može donijeti prosperitet.

Proizvodnja oružja možda potiče gospodarski rast na kraći rok, ali na dulji rok taj poticaj blijedi pred štetom na infrastrukturi, strojevima i sirovinama i u društvenoj koheziji.

NATO je u međuvremenu odredio da članice na vojsku moraju trošiti dva posto BDP-a. Italija je u brojnoj skupini zemalja koje su nadmašile tu razinu.

Italija je među brojnim članicama vojnog saveza čija je potrošnja za obranu znatno ispod trenutnog cilja od dva posto BDP-a dogovorenog prije deset godina.

Zagovornici veće potrošnje ističu rizik mogućeg napada Rusije, nakon invazije na Ukrajinu, a protivnici ističu da bi novac bilo bolje potrošiti na zdravstvo, obrazovanje i socijalnu skrb.

Panetta je upozorio i na pojačani rizik ekonomskog protekcionizma nakon signala novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi mogao uvesti nove carine Kini, Europi, ali i drugim zemljama.

"Prioritet mora biti očuvanje globalnog gospodarstva otvorenog za međunarodnu trgovinu", rekao je, ali treba također "ispraviti neravnotežu koja se s vremenom pojavila na brojnim područjima kako bi se spriječilo siromašenje i frustracija potpirivanjem napetosti i sukoba".