Broj stanovnika Kine pao je 2024. treću godinu za redom, s brojem smrti koji premašuje broj novorođenih, a taj će se trend, kako predviđaju stručnjaci, u nadolazećim godinama ubrzati.

Prema Nacionalnom uredu za statistiku, broj stanovnika Kine je u 2024. pao za 1,39 milijuna  na 1,408 milijardi. Godine 2023. broj stanovnika Kine je iznosio 1,409 milijardi.

Broj umrlih u 2024. je iznosio 10.93 milijuna, a broj novorođenih 9,54 milijuna. Godinu ranije taj je omjer iznosio 11,1 milijun umrlih i 9,02 novorođenih.

Stopa nataliteta u Kini pada već više desetljeća, a kao razlozi se navode kineska politika jednog djeteta od 1980. do 2015., te brza urbanizacija.

Kao i u susjednom Japanu i Južnoj Koreji, veliki broj Kineza se preselio s ruralnih područja u gradove u kojima je puno skuplje podizati djecu.

Veli troškovi za dječju skrb i školovanje te nesigurnost vezana uz poslove i usporenu ekonomiju su uzroci zašto mladi Kinezi u sve manjem broju stupaju u brak i započinju stvaranje obitelji. Brakovi su jedan od vodećih indikatora za stopu nataliteta u Kini gdje brojne samohrane majke teško ostvaruju pravo na dječji dodatak i druge beneficije vezane uz podizanje djece.

Broj brakova je 2023. porastao za 12.4 posto, no to se pripisuje brakovima koji su uzastopce odgađani zbog pandemije koronavirusa, te je i broj novoređenih neznatno porastao, no demografi očekuju da će 2025. ti brojevi ponovo pasti.

Vlada se stoga odlučila na demografske mjere koje uključuju i predmete na fakultetima i koledžima vezane uz brak i "obrazovanje o ljubavi" kako bi se stvorila pozitivna stajališta o braku, ljubavi, plodnosti i obitelji.

Radi se i o mjerama kojima bi se širilo poštovanje prema brakovima i rađanju djece "u primjerenoj dobi".

Očekuje se, naime, da će broj Kineskinja reprodukltivne dobi, od 15 do 49 prema UN-u, do kraja stoljeća pasti za više od dvije trećine, na ispod 100 milijuna, dok će broj umirovljenika do 2035. porasti sa sadašnjih 280 milijuna na 400 milijuna.