Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pozvao je u ponedjeljak Europljane da više troše na obranu, poručivši da u suprotnom treba učiti ruski jezik ili otići na Novi Zeland.

 “Ako to ne učinite, odite na tečaj ruskog ili odite na Novi Zeland”, rekao je Rutte u raspravi na zajedničkom sastanku Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, Pododbora za obranu i sigurnost i parlamentarnog izaslanstva za odnose s NATO-om.

 Rutte je istaknuo da Europa mora ulagati više u obrambene sposobnosti, jačati otpornost i nastaviti pomagati Ukrajini.

 “Mi znamo kako zaštiti naše građane i europski način života, sada to samo moramo i učiniti”, rekao je Rutte.

 Dodao je da sadašnji cilj izdvajanja dva posto za obranu nije ni izbliza dovoljno. “Da bi ostali sigurni, saveznici će morati trošiti znatno više na obranu”, rekao je Rutte, dodajući da bi to moralo biti iznad tri posto BDP-a, oko 3,6 ili 3,7 posto.

 Upozorio je da budućnost Europe ovisi o ishodu rata u Ukrajini. 

 “Želimo trajan mir. Ako Putin postigne svoje, mir neće potrajati. Mi smo trenutačno sigurni, ali možda nećemo biti za pet godina”, rekao je Rutte

 Upozorio je da je nerealno razmišljati o europskom NATO-u bez Sjedinjenih Država, kazavši da bi za to trebalo 10 do 15 godina i trošiti između 8 i 10 posto BDP-a na obranu.

 NATO je procijenio da su 23 od 32 članice ispunile trenutačni cilj potrošnje od dva posto BDP-a u 2024. godini.

 Rutte je rekao, odgovarajući na pitanje zastupnika, da NATO neće dopustiti sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini i na području zapadnog Balkana i da Savez treba tijesno surađivati s tim zemljama.

Berlin: Najveće članice NATO-a u Europi brzo će implementirati nove ciljeve

Njemačka, Poljska, Velika Britanija, Francuska i Italija implementirat će što je prije moguće nove ciljeve NATO-a vezane za naoružanje i broj pripadnika oružanih snaga, koji će biti dogovoreni ovoga ljeta, obećao je u ponedjeljak njemački ministar obrane Boris Pistorius.

Govoreći nakon sastanka s četvoricom svojih kolega u poljskom gradu Nowa Wies, Pistorius je pozdravio odluku NATO-a da se novi ciljevi saveza dogovore u srpnju umjesto u listopadu kako je prvotno bilo planirano, dodavši da je potez potaknut zahtjevom Njemačke.

"Ovo nam kupuje puno vremena te možemo puno ranije započeti implementaciju", kazao je Pistorius novinarima.

Ministri obrane zemalja članica NATO-a pokušat će postići sporazum o novim ciljevima vezanim za vojne kapacitete prije nego što se njihovi vođe sastanu u Hagu od 24. do 26. lipnja, rekao je čelnik vojnog odbora saveza, nizozemski admiral Rob Bauer u intervjuu za Reuters.

"Tražit ćemo dogovor prije samita u Hagu", kazao je Bauer, "kako bismo osigurali da ako bude još nekih poteškoća i ako bude nužno, da ih tada vođe mogu riješiti".

Lideri NATO-a usuglasili su se prošle godine glede tisuća stranica obrambenih planova koji po prvi put od hladnog rata podrobno opisuju kako bi savez reagirao na ruski napad.

Međutim, dokumenti su otkrili značajan manjak protuzračne obrane i dalekometnih projektila, nedostatak ljudstva, streljiva i kapaciteta za sigurnu digitalnu komunikaciju na bojištu, kao i logističke poteškoće.

Nedostatke bi trebali ispraviti novi ciljevi koji su prvotno trebali biti dogovoreni na sastanku ministara obrane ujesen 2025.

Na samitu u Hagu, lideri će raspravljati o povećanju NATO-ovog cilja o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu, pri čemu neki stručnjaci spominju tri posto kao potencijalni novi cilj.

Donald Trump, koji se vraća u Bijelu kuću 20. siječnja, nedavno je spomenuo cilj od pet posto.

Bauer je odbio specificirati brojku, no kazao je da je svrha ubrzavanja dogovora o ciljevima to "da se osigura to da svatko razumije poveznicu s novcem" jer su potrebe saveza već razjašnjene novim obrambenim planovima.

"Razlika se odnosi na ono što se treba kupiti, a to je ono na što će se osvrnuti novi ciljevi vezani za (vojne) kapacitete", rekao je admiral.

"To će pomoći da ljudi shvate zašto nam treba više od dva posto", dodao je. 

Tijekom hladnog rata, saveznici u NATO-u su u prosjeku izdvajali između tri i šest posto svog BDP-a za obranu, prema Baueru.

"Da smo nastavili trošiti (kao savez) što smo trošili početkom 90-ih, a to je bilo na razini od tri posto, potrošili bismo 8,6 bilijuna dolara više nego što smo sada potrošili", rekao je Bauer.

"U osnovi je to mirovna dividenda koju sada moramo financirati", rekao je Bauer.