Prirodne katastrofe prouzročile su u 2024. godini diljem svijeta štetu od 320 milijardi dolara, procijenio je njemački reosiguravatelj Munich Re. Iznos je znatno veći od prosjeka u proteklih deset godina, utvrdili su u Munich Reu, dodajući da se 2024. svrstala među godine s najvećom štetom od prirodnih katastrofa od 1980. godine, čak i kada se isključi inflacija. "Svijet nikada nije bilježio tako visoke temperature, a one donose jače oluje, ekstremne vremenske prilike i poplave", rekao je glavni klimatolog Munich Rea Tobias Grimm. "Ne može se svaka oluja pripisati klimatskim promjenama, ali sve je jasnije da klimatske promjene igraju važnu ulogu", rekao je Grimm.

Osigurani iznos štete u 2024. iznosi pak samo oko 140 milijardi dolara, naveli su u izvješću. U proteklih trideset godina iznosio je u prosjeku 181 milijardu dolara godišnje, kada se isključi inflacija, dodaju. U proteklih deset godina prosjek je bio znatno viši i iznosio je 236 milijardi dolara.

Prirodne katastrofe odnijele su lani jedanaest tisuća ljudskih života, manje od prosjeka, dijelom i zato što je svijet bio pošteđen katastrofe nalik na potres u Turskoj i Siriji u 2023., koji je usmrtio desetke tisuća ljudi. Podatak istodobno pokazuje da "prevencija donosi rezultate", rekao je Grimm. Mnoge zemlje uložile su u proteklim desetljećima znatno više napora u ublažavanje posljedica tajfuna i potresa.

Munich Re već godinama dokumentira štetu od prirodnih katastrofa jer je važan faktor u izračunu premija osiguranja. Veći iznosi štete kroz dulje razdoblje znače i znatno skuplje police osiguranja. Osiguravajuća društva dijele prirodne katastrofe na “opasne vremenske pojave kratkog trajanja”, kao što su veliki uragani ili potresi, i svakodnevne rizike, kao što su grmljavinske oluje i poplave. “U 2024. imali smo oboje – i uragane koji su prouzročili veliku štetu i niz oluja i poplava”, kaže Grimm.