epa11762171 Ukrainian civilians take part in a military training on a shooting range in the Kharkiv region, Ukraine, 07 December 2024, amid the ongoing Russian invasion. The training, organized by the National Resistance Training Center, provides civilians with basic weapons, tactics and first-aid knowledge in the eventuality of having to defend their homes. Over 600 civilians completed the training in 2024 with around 300 others currently enrolled. EPA/SERGEY KOZLOV
EPA
19.12.2024., 16:46
DIJELE 13OO KM GRANICE

Hakkanen: Rusija će ostati prijetnja Europi i nakon završetka rata u Ukrajini

Rusija i njezine saveznice ostat će opasnost za Europu čak i nakon završetka rata u Ukrajini, rekao je u četvrtak finski ministar obrane Antti Hakkanen.

Finska sa susjednom Rusijom dijeli više od 1300 kilometara dugu granicu koja je trenutačno zatvorena za sve putnike jer Helsinki optužuje Moskvu za poticanje ilegalne migracije u Europu.

Predstavljajući pregled vojske nordijske zemlje, Hakkanen je rekao da smatra dugoročnim rizikom suradnju Rusije sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom.

"Rusija će, zajedno sa svojim saveznicima, ostati opasan akter u Europi čak i nakon rata u Ukrajini i ne možemo isključiti mogućnost da će (oni) prijetiti europskim zemljama upotrebom vojne sile", rekao je Hakkanen. 

Finska je objavila u četvrtak svoj prvi pregled obrambene politike od pridruživanja vojnom savezu NATO-u prošle godine, u povijesnoj političkoj promjeni izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu.

U pregledu se preporuča da se Finska usredotoči na jačanje svoje nacionalne obrane, NATO-ovo odvraćanje i suradnju s pojedinačnim saveznicima, posebno u regionalnom nadzoru i obuci.

"Glavni saveznici u našoj međunarodnoj suradnji su Švedska, Norveška, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Estonija", rekao je Hakkanen i dodao da Finska surađuje s Južnom Korejom, Izraelom i Japanom u osiguravanju obrambenih materijala.

Finska će nastaviti trošiti najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda na obranu, u skladu s minimalnim ciljem NATO-a, navodi se u pregledu.

Očekuje se da će baltičke zemlje i Poljska potrošiti između 3,2 i 4,7 posto, dok bi Švedska i Norveška trebale doseći 2,6 posto do 2030. godine, navodi se u izvješću.

Hakkanen je rekao Reutersu ranije ovog tjedna da će Finska razmotriti vraćanje protupješačkih mina kao pomoć u zaštiti granice, što bi značilo povlačenje iz sporazuma koji je ratificiralo ili kojem je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija.