Loša gospodarska situacija u Njemačkoj i još devet zemalja EU-a mogla bi imati negativne posljedice na cijeli blok, upozorila je u srijedu Europska komisija.

Makroekonomske neravnoteže u tim zemljama izazvale su zabrinutost u takozvanom Izvješću o mehanizmu upozoravanja (Alert Mechanism Report) Komisije te će biti dublje analizirane.

"EU se suočava s ozbiljnim strukturalnim izazovima koji ugrožavaju naš dugoročni prosperitet", rekao je europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorivši da je "potrebna hitna akcija".

Cilj izvješća je rano otkrivanje i rješavanje takvih problema. Pokazatelji koji se uzimaju u obzir uključuju stopu nezaposlenosti, razine duga, kreditne tokove i cijene nekretnina.

Makroekonomske neravnoteže u jednoj zemlji EU-a, primjerice visoki deficit tekućeg računa ili nekretninski balon, mogu imati učinke prelijevanja na druge države članice.

Neuobičajeno visoka inflacija posljednjih godina, uključujući povećane troškove rada i cijene nekretnina, uzela je svoj danak, stoji u priopćenju Komisije.

Uz Njemačku, koja se već dugo smatra vodećim europskim gospodarstvom, kroz dublju analizu Komisije u 2025. godini proći će Cipar, Grčka, Italija, Mađarska, Estonija, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Nizozemska.

Hrvatska se poboljšala u odnosu na 2023.

U Hrvatskoj visoka temelja inflacija izaziva zabrinutost oko troškovne konkurentnosti, dok cijene nekretnina nastavljaju snažno rasti i pokazuju znakove precijenjenosti; međutim, makroekonomski rizici čine se ograničenima.

Troškovi rada snažno su porasli u 2023. kada je temeljna inflacija bila među najvišima u eurozoni te su ostali trajno visoki.

Državni deficit donekle se povećava, ali predviđa se daljnje smanjenje državnog duga zbog nominalnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Realni rast BDP-a u 2023. dosegnuo je 3,3 posto, a predviđa se da će u 2024. rasti 3,6 a idućoj godini 3,3 posto.

Ukupna i temeljna inflacija bile su među najvišima u eurozoni u 2023., s 8,4 odnosno 8,8 posto.

Ukupna inflacija je ublažena i iznosi blizu tri posto u trećem tromjesečju 2024., što je i dalje iznad prosjeka eurozone. U 2024. bi prema predviđanjima trebala iznositi četiri posto.

Temeljna inflacija je i dalje visoka i iznad prosjeka eurozone, no razlika je značajna u usporedbi s 2023. godinom.

Stopa nezaposlenosti nastavila se smanjivati i u 2023. je iznosila 6,1 posto, a očekuje se da će se ove i iduće godine smanjiti na oko pet posto.

Pregled rezultata za Hrvatsku ukazuje da su četiri pokazatelja iznad indikativnih pragova iz 2023. troškovi rada, cijene nekretnina, državni dug i realni efektivni valutni tečaj.