Hrvati se, uz Mađare, najviše boje klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja. Rezultati su to najnovije studije CEPER-a (Srednjoeuropske perspektive) Barometar straha 2024. koji otkrivaju što najviše zabrinjava stanovnike srednje Europe.

Anketa je provedena u 12 srednjoeuropskih zemalja. U Mađarskoj su klimatske promjene tako, prema prosječnom indeksu straha od 3,55, tema oko koje su stanovnici najzabrinutiji. U tome ih prate i Hrvati s prosječnim indeksom straha od 3,18 te Srbi s 3,13. Stanovnici srednjoeuropskih zemalja također su podosta zabrinuti zbog stanja gospodarstva, sukoba Rusije i Ukrajine, ali i korupcije. Kada je riječ o gospodarstvu, tj. egzistencijalnim poteškoćama, zbog njih je izrazito zabrinuto stanovništvo Sjeverne Makedonije, čiji je indeks straha tu izuzetno visok, a iznosi 3,86. Sličan trend uočen je i u Poljskoj (3,56) te Rumunjskoj (3,46), gdje dominiraju ekonomske poteškoće i velika bojazan vezano uz tu temu. Na razinu anksioznosti srednjoeuropskih zemalja utječu i geopolitičke tenzije, posebno sukob između Rusije i Ukrajine. Zabrinutost zbog “rata u susjednoj zemlji” kontinuirano raste: 2020. godine 27 % ispitanika je upravo to navelo kao jednu od svojih najvećih briga, što je u 2021. poraslo na 31 %, a 2024. gotovo polovina ispitanika izrazila je znatnu zabrinutost zbog te prijetnje. Tu očekivano prednjače najistočnije zemlje - u Bugarskoj je to najveći strah (3,75).

Barometar straha 2024. upozorava i kako se žene više boje od muškaraca. U kategoriji straha od rata u susjednoj zemlji prosječan indeks straha kod žena je 3,39, a kod muškaraca 2,99. Strah od klimatskih promjena posebno je izražen među mlađima. Ispitanici od 18 do 29 godina imaju prosječan indeks straha od 3,15, što je znatno više od starije populacije, koja je zabrinutija zbog korupcije.

Ta studija ključan je alat donositeljima odluka kako bi bolje razumjeli strahove stanovnika ove regije te efikasnije odgovorili na zabrinutosti. Istraživanje je provedeno u 12 srednjoeuropskih zemalja: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Sj. Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji, i to telefonski od 19. kolovoza do 5. rujna 2024., samo u Srbiji uživo. U svim zemljama anketa je provedena na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, koji su rangirali 11 strahova na skali od 1 do 5, gdje je 1 značilo “uopće se ne bojim”, a 5 “jako se bojim”.