Dogovor o godišnjem izdvajanju 300 milijardi dolara za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s utjecajima klimatskih promjena, po kojemu bogate zemlje vode u plaćanju, teško je izboren u nedjelju ujutro na konferenciji COP29 u Bakuu.

Polica osiguranja

Novi iznos trebao bi zamijeniti prethodnu obvezu razvijenih zemalja da osiguraju 100 milijardi dolara godišnje za financiranje borbe protiv klimatskih promjena za siromašnije nacije do 2020. godine. Sporazum su kritizirale zemlje u razvoju, nazivajući ga nedostatnim, ali čelnik Ujedinjenih naroda za klimu Simon Steill pozdravlja ga kao policu osiguranja za čovječanstvo. "Bio je to težak put, ali smo postigli dogovor. Sporazum će održati rast čiste energije i zaštititi milijarde života. Pomoći će svim zemljama da podijele goleme prednosti hrabrih klimatskih mjera: više radnih mjesta, snažniji rast, jeftiniju i čišću energiju za sve. Ali kao i svaka polica osiguranja, funkcionira samo ako su premije plaćene u cijelosti i na vrijeme", rekao je.

Konferencija je trebala završiti u petak, ali je produžena jer su pregovarači iz gotovo 200 zemalja pokušavali postići konsenzus o planu financiranja borbe protiv klimatskih promjena za sljedeće desetljeće. U jednom su ju trenutku izaslanici iz siromašnih i malih otočnih zemalja napustili frustrirani "nedostatkom uključenosti", zabrinuti da zemlje proizvođači fosilnih goriva nastoje razvodniti sporazum. COP29 je razotkrio podjele između bogatih vlada ograničenih preopterećenim domaćim proračunima i zemalja u razvoju, koje se muče zbog troškova oluja, poplava i suša. Svijet treba ispuniti cilj Pariškog sporazuma o ograničavanju rasta globalne temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina, a sada je na putu za zagrijavanje od čak 3,1 stupanj do kraja stoljeća, prema izvješću U.N. Emissions Gapa, s globalnim emisijama stakleničkih plinova i korištenjem fosilnih goriva koji rastu.

EPA

Na kraju su zemlje u razvoju koje pripadaju globalnom jugu i aktivisti za zaštitu okoliša osudili sporazum COP29 postignut na samitu, a sporazum hvale i brane SAD, Njemačka i drugi. Izaslanici COP29 složili su se kako će osigurati godišnjih 1,3 bilijuna dolara siromašnijim zemljama kako bi im pomogli u borbi protiv klimatskih promjena, od čega će već spomenutih 300 milijardi dolara doći od bogatih, industrijaliziranih zemalja. "Taj sporazum je šala i uvreda", tvrdi predstavnik Nigerije. Predstavnik Indije kaže da se ne mogu složiti s preniskim obvezama. Kritika ipak ne može promijeniti dogovor. Domaćin Azerbajdžan brzo je zapečatio ključni tekst, ostavljajući dio država da se osjećaju ignoriranima. Predstavnik Bolivije žali se da su zemlje u razvoju prepuštene da se same suočavaju sa svojom nevoljom. Kaže da ulazimo u doba u kojemu će se svi brinuti samo o spašavanju vlastite kože, a da industrijalizirane zemlje imaju povijesnu odgovornost za globalno zatopljenje te klimatska pomoć stoga nije dobrotvorni čin, "već zakonska obveza".

Nedovoljno

Svjetska klimatska organizacija Greenpeace kritizirala je sporazum rekavši da su pregovarači pokleknuli pred interesima zemalja proizvođača nafte. "Ljudima je dosta, razočarani su", kaže Jasper Inventor, voditelj Greenpeaceova izaslanstva na sumitu. Greenpeaceova stručnjakinja za klimatsku politiku Tracy Carty tvrdi da sporazum ne pruža nikakva jamstva da će se troškovi plaćati "javnim financijama temeljenim na nepovratnim sredstvima koje su očajnički potrebne zemljama u razvoju", a ne zajmovima ili privatnim financiranjem. Pozvali su industriju fosilnih goriva da plati. Fred Njehu, politički strateg Greenpeace Afrike, nazvao je sve "klimatskim kolonijalizmom". Usporedio je 1,3 milijarde dolara s nuđenjem nekome "kapaljke za punjenje oceana". "Nadao sam se ambicioznijem ishodu kako bismo odgovorili na razmjere velikog izazova s ​​kojim smo suočeni, ali sporazum pruža osnovu na kojoj se može graditi", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Predsjednik SAD-a u odlasku Joe Biden nazvao je sporazum "još jednim povijesnim ishodom", dodajući da nitko ne može poništiti prelazak na čistu energiju koji se odvija u SAD-u. I njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock branila je odluku, ali priznaje da je ona nedovoljna. "Zbog toga smo podržali viziju povećanja financiranja za zemlje u razvoju na 1,3 bilijuna dolara", ističe, dodajući da je EU svjestan svoje odgovornosti.