Srbija negira postojanje logora
Beogradski Fond za humanitarno pravo, u dane sjećanja na žrtvu Vukovara, podsjeća kako je 20. studenoga 1991. formiran logor u zrenjaninskom selu Stajićevo, u koji su dodvođeni pripadnici hrvatskih snaga i civili koji su zarobljeni nakon što je JNA, uz pomoć srpske Teritorijalne obrane i dobrovoljačkih postrojbi iz Srbije, zauzela Vukovar. Osim u Stajićevo zarobljeni su odvođeni i u logore u Sremskoj Mitrovici, Aleksincu i Nišu, u Vojno-istražni zatvor u Beogradu i logor u Begejcima. Sve logore osiguravali su pripadnici Vojne policije JNA, navodi FHP. Kroz logore je prošlo oko 7000 ljudi, među kojima je bilo i starih osoba, žena i maloljetnika, uglavnom s područja Vukovara.
U priopćenju o tim događajima FHP podsjeća kako su zatočenici svakodnevno bili izloženi psihičkom i fizičkom zlostavljanju od pripadnika JNA, Teritorijalne obrane i "milicije Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem".
Nakon zatvaranja logora u Stajićevu, 22. prosinca 1991., veći broj zatočenika prebačen je u KPD Sremska Mitrovica ili u KPD u Nišu, a određni broj zarobljenih poslan je na razmjenu. Logor u Nišu zatvoren je u veljači 1992., a zatočenici u Sremskoj Mitrovici i Vojno-istražnom zatvoru u Beogradu u logoru su ostali do sredine kolovoza 1992. Od posljedica zlostavljanja ili zbog nepružanja adekvatne medicinske pomoći u logorima na teritoriju Srbije preminulo je najmanje 14 zatočenika. Udruga "Vukovar 1991." i FHP u svibnju 2008. Tužiteljstvu za ratne zločine podnijeli su kaznenu prijavu u kojoj su navedena 54 zapovjednika i stražara u logorima, ali do danas je u Srbiji samo jedna osoba osuđena za te zločine. Pripadnik TO Marko Crevar osuđen je na godinu i šest meseci zatvora nakon što je priznao krivnju.