Nakon što je republikanski kandidat Donald Trump premoćno pobijedio na izborima 5. studenoga, agencije koje provode ankete pokušavaju razumjeti kako su ponovno podcijenile podršku Amerikanaca bivšem predsjedniku.

Istraživanja prije izbornog dana tvrdila su da demokratska kandidatkinja Kamala Harris ima postotni bod prednosti pred Trumpom. Taj je postotak dobiven na temelju prosjeka desetaka anketa provedenih na nacionalnoj razini koje je kompilirao 538, američka internetska stranica za analizu podataka u politici i sportu. Glasovi od 5. studenoga uskoro će biti potpuno prebrojeni, a trenutno pokazuju da Trump na nacionalnoj razini ima dva posto prednosti ispred aktualne potpredsjednice - 50 posto u odnosu prema njezinih 48.

Pogreška od tri posto događa se nakon što su ankete i 2020. pogriješile u procjeni Trumpove podrške, i to za četiri posto, te 2016., kad je razlika iznosila dva posto. Te su razlike i dalje unutar standardnih statističkih pogrešaka agencija, na koje utječe niz faktora. No činjenica da ankete opetovano griješe u istom smjeru potaknula je agencije da propitkuju imaju li teškoća u dobivanju ispravnih odgovora od Trumpovih pobornika pa zbog toga podcjenjuju njegovu snagu. "Teško je pobjeći od ideje da postoji izazov u dopiranju do Trumpovih glasača", rekao je Charles Franklin, anketar iz Marquette Law Schoola u Milwaukeeju, zadužen za reviziju predizbornih anketa za Američko udruženje istraživača javnog mnijenja. Čak i u izjednačenim, "swing" saveznim državama Arizoni, Georgiji, Nevadi i Sjevernoj Karolini, gdje su ankete predvidjele Trumpovu pobjedu, njegova je prednost podcijenjena za jedan do tri posto. U Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu, gdje je on u anketama bio iza Harris, a u konačnici je pobijedio, istraživanja su mu davala dva do tri posto glasova manje.

Politolog Sveučilišta Vanderbilt Josh Clinton, šef radne skupine koja je istraživala točnost anketa na izborima, zabrinut je jer bi pogreške anketa mogle povećati javno nepovjerenje u takva istraživanja. "To prilično štetno delegitimizira cijelu operaciju", rekao je. Usprkos nepreciznosti, dio stručnjaka naglašava da je predviđanje rezultata do nekoliko posto nepreciznosti ipak veliko postignuće te da će ih istraživanja u budućnosti teško nadmašiti. Osim što se manje javljaju na svoje telefone, golemo širenje neželjene elektroničke pošte i tekstualnih poruka u proteklim desetljećima učinilo je Amerikance nesklonima neželjenim kontaktima. "Ovo je puno različitiji svijet od onog od prije 20 ili 30 godina", naglasio je Christopher Wlezien, politolog sa Sveučilišta u Austinu. Stručnjaci vjeruju kako je moguće i da anketari griješe kad procesiraju sirove brojke i daju prednost odgovorima onih za koje je veća vjerojatnost da će izići na birališta.

Ove godine su na izborima glasale dvije trećine birača, a na izborima za Kongres 2022. glasala je samo polovina Amerikanaca s pravom glasa.