Republikanski kandidat Donald Trump je, suprotno anketama koje su najavljivale tijesnu utrku za novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, uvjerljivo porazio demokratkinju Kamalu Harris i već je u srijedu ujutro sve bilo posve jasno. U utrci za pamćenje tako je ponovno osvojio Bijelu kuću, četiri godine nakon što je iz nje izbačen, a sastavit će i novu administraciju koja će pred državne institucije u SAD-u i u vanjskim odnosima postaviti brojne izazove.

Trump (78) dana 20. siječnja 2025. ponovno će sjesti u Ovalni ured nakon što je osigurao više od 270 glasova izbornog kolegija potrebnih za pobjedu na predsjedničkim izborima, poslije kampanje prljave retorike koja je produbila polarizaciju u SAD-u. Osvajanjem 'swing' države Wisconsin Trump je prekoračio prag. U apsolutnom broju glasova također je vodio, s oko 5 milijuna glasova prednosti. To znači da će Trumpova pobjeda biti neupitna i mnogo sigurnija nego što su analitičari očekivali.

“Amerika nam je povjerila moćan i dosad neviđen zadatak", rekao je Trump u srijedu ujutro pred oduševljenom gomilom pristaša u kongresnom centru okruga Palm Beach na Floridi. Zahvalio je američkom narodu što mu je iskazao čast da bude izabran za 45. i 47. predsjednika i najavio "zlatno doba" SAD-a. "Pomoći ćemo našoj zemlji da se iscijeli", rekao je. Predvidio je da bi na kraju mogao osvojiti ukupno 315 glasova izbornog kolegija. Spomenuo je migracije, jednu od svojih glavnih tema u kampanji, obećao "popraviti" granice te se osvrnuo i na pokušaje njegova ubojstva. "Bog mi je poštedio život s razlogom i taj razlog je bio spasiti našu zemlju i vratiti joj veličinu. Ispunit ćemo tu misiju", poručuje.

Republikanci su osvojili većinu i u američkom Senatu, ali nijedna stranka tijekom dana još nije osigurala prednost u borbi za kontrolu u Zastupničkom domu, gdje republikanci zasad imaju tijesnu većinu. Glavna tržišta dionica diljem svijeta oporavila su se nakon Trumpove pobjede, a predviđao se najveći jednodnevni skok dolara od 2020. godine.

Pogodio je s temama

Prvi se put poslije 130 godina dogodilo da se netko tko je prethodno izgubio izbore sada vraća kao pobjednik, ističe politički analitičar Tihomir Cipek. Nekoliko je razloga za to, dodaje, a osnovni je činjenica da je SAD jedina razvijena zemlja svijeta gdje se životni vijek skraćuje, a realne plaće neprekidno padaju.

- Bidenova administracija bila je najlošije ocijenjena administracija u povijesti. Jako puno je ljudi bilo razočarano, prije svega unutarnjom politikom, što Amerikance ponajprije zabrinjava brine. Podaci govore kako je na izborima samo 4 posto birača uzelo u obzir vanjsku politiku. Harris je ostala zarobljena neuspjelim Bidenovim mandatom i nije uspjela dobiti bivše industrijske države sjevera. One su se vratile Trumpu upravo zbog toga što ljudi imaju percepciju da lošije žive nego prije. Tu se onda pokazuje da su ti ekonomski podaci vrlo relativni. To što raste BDP, smanjuje se inflacija ili imate gospodarski rast koji je svakako znatno veći nego u Europi, ne mora značiti da se to odražava i na jednog prosječnog birača iz Pennsylvanije. I to je ono što je bilo presudno - kaže Cipek.

Cipek smatra kako se Trump puno bolje pripremio nego za svoj prošli mandat, da sada zna koje prepreke ima u javnoj administraciji i kako se s njima nositi. Govoreći o problemima građana, još jednom ističe, kako kaže, frapantnu činjenicu da je SAD jedina zemlja Zapada gdje se živi sve kraće. Iznenadilo bi ga, kaže, da zemlja koja ima takav problem ne želi promjenu.

- To je zemlja beznađa. Vlada taj jedan nihilizam koji dovodi do masovnih pucnjava i ubojstava. Na neki se način ispraznio smisao života, a smisao života u Americi je da stječete i stječete - da se bogatite. Zato je Trump i uspio - u SAD-u se jako pozitivno gleda na bogatstvo za razliku od Europe, gdje uvijek postoji neka skepsa prema najbogatijima. U SAD-u se to smatra vrlinom "jer uspio se obogatiti, pa ćemo se možda i mi". To je drukčija percepcija svijeta - kaže Cipek.

Iznova se vraća i na tezu o fenomenu politike, koju kaže da stalno nastoji zastupati, kako se političke odluke donose u društvu. Ako imate društvo koje je toliko podijeljeno, gdje se živi lošije i pada životni vijek, gdje su goleme razlike u primanjima između visokoobrazovanih i neobrazovanih i gdje se kod sve više ljudi javlja egzistencijalni strah, tada je lako detektirati ključni razlog nezadovoljstva što je konačno reflektirano na epilog izbora u "swinging" državama. Koje su se, kaže, onda kao klatno vratile Trumpu, koji je imao tri ključne teme za izbore, ističe. Prva su migracije, koje je obećao da će zaustaviti. Ljudi imaju određeni zazor prema tom pitanju, kao i strah za svoja radna mjesta.

- Osim toga pitanje migracija je zapravo pitanje suverenosti - jeste li vi kao Amerikanac suvereni u vlastitoj zemlji, odlučujete li vi ili nekakva politička elita koja potiče migraciju. To je fenomen koji se svagdje u zapadnom svijetu javlja. Jedan strah od imigracije i potreba da se ljudi vrate suverenim državama i da ih te države zaštite, bez obzira na to je li taj strah doista utemeljen ili nije - istaknuo je Cipek.

Latinoamerikanci i Afroamerikanci

Druga tema za koju kaže da je bila važna, politike su identiteta. S jedne strane imamo liberalne politike koje inzistiraju na rodnim pravima, LGBT pravima, pravu na pobačaj i istospolnim brakovima, koje su suprotne s vrijednostima konzervativne Amerike. Tu je liberalno-kozmoplitska Amerika izgubila od one tradicionalistički orijentirane.

- Većina ljudi i dalje misli da muško treba biti muško, a žensko - žensko. To se na ovim izborima jasno vidjelo pri glasovanju latinoameričkih i afroameričkih muškaraca koji su, naravno, konzervativno orijentirani. I velik dio tih ljudi, sigurno više nego na prošlim izborima, glasao je za Trumpa. Tako da je on tu imao ne samo protestantsku bijelu Ameriku nego se priključila i katolička, latinoamerička i uopće muška populacija, koja mu je tu donijela prednost. Treća tema je ekonomija. Iako se inflacija smanjivala, ljudi nisu vidjeli da su od toga imali nekakvu veliku korist jer su od veće plaće sada mogli kupiti manje nego što su mogli prije. Dakle, žive lošije. I ta tri čimbenika bih sveo na tri ključna pitanja - je li SAD još država Amerikanaca i odlučuje o njihovu interesu, koje su prave američke vrijednosti i može li se SAD ekonomski dalje razvijati i napredovati? I na ta sva pitanja očito su birači smatrali da Trump pruža bolje odgovore - zaključuje Cipek.

Trumpu je zasad pripalo 27 država - Texas, Nebraska, Kansas, Oklahoma, Idaho, Montana, Wyoming, Utah, Sj. Dakota, Južna Dakota, Iowa, Missouri, Arkansas, Lousiana, Mississippi, Alabama, Georgia, Florida, Wisconsin, Južna Karlina, Sj. Karolina, Tennesse, Kentucky, Indiana, Ohio, Pensylvania i Zapadna Virginija. Harris je dobila većinu u 19 država, a to su - Washington, Oregon, Kalifornija, Colorado, New Mexico, Havaji, Minnesota, Illinois, New York, Virginia, Maryland, New Jersey, Connecticut, Massachusetts, Delaware, Okrug Kolumbija, Rhode Island, New Hampshire i Vermont.

Još su se brojili glasovi u Michiganu, Nevadi, Arizoni i Aljasci, ali to nema nikakvog ozbiljnog utjecaja na dojam o tome da su američki birači na ovim izborima čvrsto stali iza - Trumpa. n