Pobjednik se možda neće znati još danima
Američkog predsjednika zapravo bira elektorski ili izborni kolegij, a ne birači imenom na biralištima
Na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama obično se prvo zbroje glasovi dani na dan izbora, nakon čega slijedi prebrojavanje prijevremenih glasova i onih koji su poslani poštom, potom oni koji su osporeni, a zatim glasovi iz inozemstva te iz vojske.
Stoga, nakon zatvaranja birališta, ovisno o tome koliko će rezultati dvoje kandidata biti tijesni ili ne, moguće je i da novi predsjednika SAD-a ne bude poznat još nekoliko sati, ali isto tako (možda i vjerojatnije) i nekoliko dana, pa čak i tjedana. Sudeći prema nacionalnim i državnim anketama, razlika između Trumpa i Harris na nekim bi mjestima mogla biti vrlo mala, što bi onda moglo zahtijevati i ponovno prebrojavanje glasova, ističe BBC. Istina, sada se očekuje puno manje glasova koji će biti poslani poštom nego prije četiri godine (tada zbog pandemije COVID-a), a i prebrojavanje glasova je ponegdje sada ubrzano, primjerice, u Michiganu. No, moguće je i da neki rezultati stižu sporije zbog načina na koji neke države provode izbore od 2020. godine. Stoga je neizvjesnost oko svega na ovim izborima - potpuna.
Više glasova, a izgubiš
Na prošlim izborima američke TV mreže proglasile su pobjedu Joea Bidena tek u subotu prije podne, nekoliko dana nakon izbora. Prvi je to učinio CNN, a odmah za njima i svi drugi. Bilo je i drukčijih, bržih primjera, pa je tako Donald Trump 2016. proglašen pobjednikom već drugoga dana nakon izbora u 9 ujutro, a za Baracka Obamu se već prije ponoći iste večeri na dan izbora predviđalo da pobjeđuje. Suprotan primjer je borba između Georgea W. Busha i Ala Gorea 2000. godine, kada je tek 12. prosinca odluka Vrhovnog suda odlučila izbore.
Iako Sjedinjene Države za sebe kažu da su najrazvijenija svjetska demokracija, narod svog predsjednika ne bira izravno. Umjesto toga njihov ustav propisuje da svaka od 50 saveznih država bira elektore, tj. izbornike, koji će zapravo izabrati predsjednika. Takav izborni sustav poznat je kao izborni kolegij. Od prvih izbora 1789. godine, na kojima je pobijedio George Washington, održano je 59 američkih predsjedničkih izbora. U pet slučajeva, što uključuje i dva u ovom stoljeću, pobijedio je kandidat koji nije osvojio najviše glasova u narodu, ali jest u izbornom kolegiju. Primjerice, već spomenuti demokratski kandidat Al Gore dobio je 2000. godine 543.895 glasova više na nacionalnoj razini od republikanca Georgea W. Busha. No u spornoj utrci koja je došla do Vrhovnog suda suci su odlučili prekinuti ponovno prebrojavanje i dodijelili su tadašnjih 25 elektorskih glasova s Floride Bushu. To je Busha dovelo iznad čarobnog broja od 270 elektora i osiguralo mu predsjednički mandat. Kada je Donald Trump 2016. izabran za predsjednika, Hillary Clinton osvojila je 2,9 milijuna glasova više od njega na nacionalnoj razini. No Trump je postao predsjednik jer je osvojio 304 elektora u odnosu prema 227, koliko ih je pripalo Clinton. Ako kandidati osvoje jednak broj elektora, tada o izboru odlučuje novoizabrani Zastupnički dom.
Ukupno 538 elektora
Svaka država u izborni kolegij delegira onoliko izbornika koliko joj pripada razmjerno broju stanovnika. Izbornika je ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresnika i senatora u američkom parlamentu. To znači da ukupno ima 538 elektora: 435 zastupnika i 100 senatora, plus tri za distrikt Columbia. Predsjednik postaje onaj kandidat koji osvoji najmanje 270 elektora.
Kalifornija je najmnogoljudnija američka država i ima najviše elektora (54), a slijede je Teksas (40) te Florida (30) i New York (28). Na drugom kraju spektra su slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane, koje imaju samo po tri elektora. Uz dvije iznimke, u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i s najmanjom mogućom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Iznimke su Nebraska i Maine, koji izbornike dijele razmjerno broju osvojenih glasova.
Kampanje dvoje kandidata na američkim predsjedničkim izborima u ponedjeljak su imale svoj posljednji dan, a oboje ga je iskoristilo za održavanje nekoliko skupova na onim mjestima koje smatraju ključnima za izbornu pobjedu u utorak. Američki birači i dalje su vrlo podijeljeni (kako to poznato zvuči).
Prva birališta zatvorit će se u utorak u ponoć, a posljednja u srijedu ujutro u 7 sati, sve po našem vremenu. I Harris i Trump nadaju se da će upravo oni doći do magične brojke od 270 elektora, što će značiti da postaju predsjednici SAD-a. n
