Više desetljeća suradnje Rusije s Europskom organizacijom za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi bliži se kraju, prenosi u nedjelju dpa, ističući pritom da su znanstvenici te europske instituciju surađivali s Rusijom i za vrijeme hladnog rata.

Beate Heinemann, direktorica odjela za fiziku čestica u njemačkom istraživačkom centru Electron Synchrotron (DESY) u Hamburgu, rekla je za dpa da će povlačenje Rusije imati brojne negativne posljedice.

"To ne znači da će neka istraživanja zbog prekida suradnje biti nemoguća, ali biti će puno teže i sporije, biti će kašnjenja", rekla je Heinemann.

CERN, utemeljen na vrhuncu hladnog rata 1954., jedna je od najvažnijih istraživačkih institucija za fiziku čestica i dom je najsnažnijeg ubrzivača čestica na svijetu.

Na istraživanjima u CERN-u radi više tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta.

U projekte je bilo uključeno oko 1000 znanstvenika iz Rusije, rekao je direktor istraživanja u CERN-u Joachim Mnich.

"Prije odlaska, puno su pomogli u prenošenju svoje stručnosti, koliko god su mogli", rekao je Mnich.

"Znanstvenici CERN-a su radili s Rusijom tijekom hladnog rata, potaknuti znanstvenom znatiželjom i u miroljubivom okruženju. Čini se da to više nije moguće, to je golema šteta", rekao je Markus Klute, voditelj Instituta za eksperimentačnu fiziku čestica na Institutu za tehnologiju (KIT) u Karlsruheu.

CERN je u lipnju 2022. odlučio prekinuti sporazume o suradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini. 

Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. lipnja, a s Rusijom istječe 30. studenoga.

Odlazak ruskih znanstvenika ozbiljno će utjecati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), jer je Rusija činila 4,5 posto proračuna tih eksperimenata, tj. godišnje je pridonosila 2,3 milijuna švicarskih franaka.