Srbija nije uvela sankcije Rusiji, zadržala je odnose na visokoj razini s tom zemljom i intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru, kaže se u nacrtu izvješća Europske komisije (EK) o napretku te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji. Kada je riječ o Bosni i Herecgovini, EK će u izvješću još jednom pozvati BiH da "hitno provede ustavnu i izbornu reformu kako bi osigurala da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava", posebice da uskladi svoj ustav s presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.

EK će u srijedu objaviti paket o proširenju, čiji su ključni dio izvješća s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU-u. Izvješće o napretku objavljuje se jednom godišnje i igra važnu ulogu u praćenju napredovanja kandidatskih zemalja.

Neusklađena Srbija

Osim u vezi s Rusijom, Srbija nije prihvatila ni niz drugih izjava visokog predstavnika uime EU-a i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venezueli. Osim toga, letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se. Srbija se još nije uskladila ni s jednom restriktivnom mjerom protiv Rusije, kao ni s većinom izjava visokog predstavnika o tom pitanju, piše u nacrtu izvješća za Srbiju. "Od Srbije se očekuje da se postupno usklađuje s politikama i stajalištima EU-a prema trećim zemljama, uključujući i restriktivne mjere", dodaje se u nacrtu izvješća. Također se kaže da je Srbija nastavila surađivati s EU-om u naporima za sprječavanje izbjegavanja sankcija i pružati financijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini. Očekuje se i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina - izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika, a procesuiranje traje predugo. Srbija još nije usklađena ni s viznom politikom iako EU stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa 16 zemalja čiji građani trebaju vize za ulazak u EU. Usklađivanje s viznom politikom EU-u je iznimno važno kako bi se smanjio pritisak nelegalnih migranata. Mnogi od njih dolaze kao turisti u Srbiju i nakon toga pokušavaju nelegalno ući u EU i tražiti azil. Srbija ima bezvizni režim uglavnom sa zemljama koje nisu priznale neovisnost Kosova.

Navodi se i kako Srbija ostaje predana održavanju dobrih bilateralnih odnosa s ostalim zemljama iz procesa proširenja i sa susjednim članicama EU-a. Njezini odnosi s Hrvatskom "i dalje su obilježeni ad hoc antagonističkim javnim razmjenama i diplomatskim demaršima". Odnosi s BiH su dobri i općenito stabilni iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti, kaže se u nacrtu izvješća, kao i da visoki srbijanski dužnosnici sudjeluju na nelegalnom Danu RS-a, 9. siječnja.

Za samu BiH se u nacrtu izvješća kaže da je "funkcioniranje demokratskih institucija potkopavano stalnim diskriminatornim elementima u ustavnom ustroju i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka sa strane RS-a, koji i dalje ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Suda". Kao Srbija, ni BiH nije usklađena s viznom politikom EU-a. Komisija poziva BiH da okonča bezvizni režim s Azerbajdžanom, Kuvajtom, Katarom, Turskom, Rusijom, Kinom i sezonski bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom. BiH je u siječnju ukinula bezvizni režim s Omanom i u rujnu s Bahrainom. Dok se posve ne uskladi s viznom politikom EU-a, Komisija poziva BiH da primjenjuje dodatne sigurnosne mjere, poput povećanja kapaciteta granične straže i uključivanje u dijalog s trećim zemljama i drugim relevantnim stranama, primjerice sa zrakoplovnim prijevoznicima, koji dovezu ljude kao turiste, a onda se u BiH pretvore u migrante. BiH je napravila veliki napredak, postigla je i održala punu usklađenost sa sankcijama Rusiji nakon njezine agresije na Ukrajinu. Ipak, dodaje se da provedba restriktivnih mjera "ostaje izazov zbog političkih opstrukcija".

Potkopavanje Daytona

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt je u svom šestomjesečnom izvješću izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a, o čemu će se raspravljati u studenome, da ta zemlja nije iskoristila zamah s početka godine. Još nije objavljeno, no dio sadržaja su prenijeli mediji u BiH, istaknuvši kako on političku situaciju u BiH vidi kao "pomiješanu", jer poticaji iz EU-a snažno utječu na proces europskih integracija, no BiH to nije u stanju posve iskoristiti zbog ponašanja političara. Time očito aludira na to što je u BiH zbog političkih sukoba izostala provedba daljnjih reformi, a sve stranke su se koncentrirale na kampanju za lokalne izbore 6. listopada. Upozorava i da BiH još nije poduzela nikakve korake kako bi provela presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) kojima je utvrđena diskriminacija građana u izbornom procesu, spominjući presudu u slučaju Sejdić-Finci. Podsjeća kako HDZ BiH inzistira da se uz izmjene izbornih pravila osigura ravnopravnost konstitutivnih naroda legitimnim predstavljanjem. U izvješću Schmidt ističe i "kontinuirane pokušaje" RS-a i Milorada Dodika za potkopavanje Daytonskog sporazuma.

“To uključuje prijetnje i huškačku retoriku, ali i radnje kojima se potkopava moj kredibilitet kao visokog predstavnika, a time i sposobnost da provedem svoj mandat. Takvim se postupcima direktno krši Aneks 10 Daytonskog sporazuma, koji nalaže punu suradnju s visokim predstavnikom", stoji u izvješću. "Bosna i Hercegovina na raskrižju je da iskoristi ili izgubi priliku da se kandidira za EU", zaključuje Schmidt.