Nekoliko studija u Europi i SAD-u pokazuje da ljetno računanje vremena ima vrlo mali učinak na očuvanje energije, piše EuroNews.

Kraj ljetnog računanja vremena (DST) znači dodatni sat spavanja idući dan i svjetlija jutra. S druge strane, mrak će ranije padati u večernjim satima.

Godinama EU raspravlja o tome treba li potpuno ukinuti ljetno računanje vremena, dijelom zbog ograničenih ušteda energije koje donosi promjena sata.

Europska komisija je 2018. službeno predložila ukidanje dvostruke sezonske godišnje promjene sata, a Parlament je podržao taj prijedlog rezolucijom u ožujku 2019. Prijedlog je uslijedio nakon javnog savjetovanja koje je pokazalo snažnu podršku za ukidanje od strane 4,6 milijuna građana EU-a.

Promjene su trebale stupiti na snagu 2021., ali od tada još uvijek nisu dobile zeleno svjetlo  u Vijeću Europske unije koje predstavlja 27 država članica.

Države članice podijeljene su oko praktične provedbe promjene.

Jedno od najvećih pitanja na koje još nema konačnog odgovora je smanjuje li ljetno računanje vremena potrošnju energije.

Nekoliko studija pokazalo je da je utjecaj ljetnog računanja vremena na okoliš zanemariv ili čak negativan. Je li onda vrijeme za ukidanje sezonskih promjena sata?

Zašto je uvedeno ljetno računanje vremena u Europi? U Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj, ljetno računanje vremena uvedeno je kako bi se uštedio ugljen tijekom Prvog svjetskog rata. Bilo je ukinuto po završetku rata, ali je ponovno uvedeno 1980-ih zbog potrebe za štednjom resursa, potaknute globalnom naftnom krizom.

Od 2002., sve zemlje Europske unije – osim Islanda – morale su prilagoditi svoje satove posljednje nedjelje u ožujku i listopadu.

Smanjuje li ljetno računanje vremena potrošnju energije?

Nekoliko studija u Europi i SAD-u pokazuje da ljetno računanje vremena ima vrlo mali učinak na očuvanje energije.

U Italiji, Talijansko društvo za očuvanje okoliša izračunalo je da bi čak i odgađanje promjene sata s kraja listopada na kraj studenoga uštedjelo državi 70 milijuna eura u troškovima goriva.

Studija istraživača sa Sveučilišta Charles u Pragu, koja je koristila podatke po satu od 2010. do 2017., otkrila je da je ljetno računanje vremena u Slovačkoj rezultiralo procijenjenom uštedom energije od samo 0,8 posto godišnje potrošnje električne energije.

U SAD-u, studija Ministarstva prometa iz 1975. pokazala je da ljetno računanje vremena smanjuje potrošnju energije za otprilike 1 posto.

Ta zanemariva ušteda mogla bi dijelom biti posljedica toga što mnogi Amerikanci ustaju prije 7 sati ujutro. Veći dio energije ušteđene nepaljenjem svjetla navečer nadoknađuje se njihovim paljenjem ujutro.

Publikacija iz 1993. o potrošnji goriva u Francuskoj i Belgiji primijetila je povećanje potrošnje goriva zbog dodatne vožnje uz ljetno računanje vremena. To su potvrdile i studije o zagađenju okoliša.

Umjesto toga, prirodne vremenske zone što bliže sunčevom vremenu vjerojatno bi bolje uskladile dnevne krivulje svjetlosti i temperature s našim rasporedima.

To bi moglo dovesti do uštede energije na rasvjeti u ranim jutarnjim satima industrijskih i drugih objekata, ranijem jutarnjem grijanju tijekom hladnijih mjeseci jer ljudi odlaze na posao sat kasnije te manjoj potrebi za klimatizacijom u automobilu na povratku s posla i kod kuće navečer.

Hoće li Europa prestati pomicati kazaljke na satu dva puta godišnje? 

Godine 2023. stručnjaci su zatražili od Vijeća Europske unije da na svoj dnevni red dodaju temu ukidanja promjena sata.

Zagovornici prijedloga nadali su se da će pitanje biti razmotreno prije lipanjskih izbora za Europski parlament.

U ožujku je njemačka zastupnica iz redova Zelenih Anna Cavazzini, pozvala zemlje da konačno postignu zajednički stav o tom pitanju. "Na kraju ovog zakonodavnog razdoblja, nažalost je jasno da je ukidanje promjene vremena postalo neuspjeh u Vijeću", rekla je. "Kako bi se izbjegla daljnja frustracija, Vijeće konačno mora razriješiti gordijski čvor različitih mišljenja država članica i zauzeti stav."

To, međutim, nije bilo moguće, i čini se da je pitanje ljetnog računanja vremena ponovno odbačeno u drugi plan.