Bosna i Hercegovina jedina je država zapadnog Balkana kojoj Europska komisija (EK) još nije odobrila program reformi nužan za pristup fondu od šest milijardi eura kroz Plan rasta za tu regiju, no u BiH se i dalje nadaju kako će u Bruxellesu ipak promijeniti mišljenje opravdavajući blokade u zemlji ruskim utjecajem.

Uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u BiH ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio je kako očekuju da će od nje dobiti dodatno obrazloženje zbog čega je Komisija u srijedu zeleno svjetlo za programe reformi dala Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, no ne i BiH. Vlade tih pet država dostavile su EK-u dokumente kojima su se obvezale na provedbu socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u Europskoj uniji u okviru Plana rasta za razdoblje od 2024. do 2027. godine. BiH je također bila pozvana dostaviti takav plan, no zbog njezina kompliciranog ustroja i nefunkcionalne vladajuće koalicije u toj su se zemlji uspjeli usuglasiti o 111 od 113 traženih reformi.

Vlasti Republike Srpske (RS) uporno odbijaju zahtjev iz Bruxellesa da parlament tog entiteta konačno imenuje dva preostala suca Ustavnog suda BiH kao i da pristanu na ukidanje entitetskog veta pri donošenju odluka na Vijeću za državnu pomoć, samostalnog tijela koje ima ovlasti odobravati raspodjelu novčanih sredstava i kontrolirati njihov utrošak. Odbijanje iz RS poslužilo je kao povod da četiri županije u Federaciji BiH, u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u oporbi na državnoj razini, uskrate suglasnost za program reformi pa je cijela BiH sada "u slijepoj ulici" u odnosu na pristup fondu. Konaković kaže kako su se nadali da će EK ipak pristati na nepotpuni program reformi. "Mislim da su morali, trebali i da hoće uvažiti velike napore koje smo uložili usuglasivši 111 mjera, što je za BiH uvjete veliki iskorak", kazao je Konaković, sugerirajući kako su postojeće blokade bar djelomice i rezultat ruskog utjecaja koji se ostvaruje preko političara iz RS, odnosno Milorada Dodika. Od Bruxellesa očekuju ili da uvaže specifičnosti BiH ili da im kažu kako se izboriti s tim ruskim utjecajem koji blokira europski put. "Time Moskva vodi u odnosu na EU, a BiH tome plaća cijenu", tvrdi Konaković.

Političari su nastavili i svađe o tome je li se u BiH provodila obuka osoba koje su po instrukcijama, opet naravno iz Rusije, trebale destabilizirati Moldaviju. Konaković kaže kako je osobno vidio dokaze o takvim osobama i aktivnostima koje su provodili, a upozorava i kako je to još jedan konkretni dokaz malignog ruskog utjecaja u regiji. No, ministar sigurnosti Nenad Nešić ponovo je zanijekao postojanje bilo kakvih dokaza, nakon što je policija u Moldaviji uhitila više osoba koje su pripremale izgrede i pokušale utjecati na ishod referenduma i predsjedničke izbore. U raspravu se bilo uključilo i veleposlanstvo SAD-a koje je prije nekoliko dana reklo da su "duboko uznemirujući" navodi da Rusi u kampovima na teritoriju RS-a provode obuku za ometanje demokratskih procesa u drugoj zemlji. Pozvali su na temeljitu istragu.

Nešić je na to sada optužio SAD, ali i Moldaviju, za "nečasna podmetanja", a potporu mu je dao i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik iz Kazanja, gdje je kao Putinov gost bio na samitu BRICS-a. "Demantiram da postoje kampovi. Sve ono što su govorili bila je laž", rekao je Dodik uz optužbe da se time pokušava naštetiti Srbima zbog veza s Moskvom.