Nakon što je u Strasbourgu imenovan stalnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju u sljedećih pet godina, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula najavio je da će u ocjenama napretka Beograda ustrajavati na ispunjavanju zahtjeva koji se za priključenje Europske unije postavljaju pred kandidate.

Piculu, koji se i dosad aktivno bavio odnosima zemalja zapadnog Balkana i EU-a, mediji u Srbiji bliski vlastima opisuju kao eurozastupnika koji ima neprijateljski odnos prema Srbiji, te su te njegovo imenovanje opisali i kao "guranje prsta u oko" Beogradu. U dijelu srpskih medija nerijetko ga se predstavlja kao "srbomrsca", pa tako i u nekim objavama te vijesti. Te reakcije sve su samo ne dobrosusjedske, a nimalo sretni očito nisu bili ni u srbijanskom državnom vrhu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi kako nije problem to što je Picula Hrvat, nego - njegova stajališta. "Nama dali Hrvata. Baš im hvala. Nije problem u Hrvatu, nego u njegovim stavovima. Ali dobro, radit ćemo s njima. No poruku smo razumjeli", rekao je Vučić.

EPA

“Moj je posao prije svega da u određenoj zemlji razgovaram s predstavnicima institucija koje moraju napraviti većinu posla, jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u otvorenim razgovorima s predstavnicima vlasti komuniciram prije svega očekivanja i analiziram ono što se, prema nekoj općoj procjeni, mora napraviti. Pretpostavljam da će taj proces biti dosta složen. Međutim, na mojoj strani je prije svega političko iskustvo, i u svakom ću slučaju nastupati prije svega informirano, ali i principijelno", poručuje. Picula je naglasio da "proces pristupanja i dalje mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterija". O stanju u Srbiji jednom će godišnje pripremati izvješća. U pregovorima Srbije o pristupanju EU-u dosad su otvorena 22 od 35 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Vučić je ovoga tjedna priznao da pregovori sporo napreduju, a tvrdi kako to "nije zbog zbog vladavine prava". "Da priznamo Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sutra bismo postali članica EU-a", kaže Vučić.

Picula dodaje da ni to ne bi bilo dovoljno. "Čini mi se da su to važni elementi koji bi značili da Srbija doista mijenja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njezine susjede. Ali naravno da osim toga postoji cijeli niz elementa specifičnih politika koje Srbija na putu do svog konačnog cilja mora i ispuniti", ističe.

“Postoje kopenhaški kriteriji, koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz na putu koji su prošle sve druge zemlje. Pa će tako morati i Srbija", najavljuje Picula. "Na nama je u EP-u da procijenimo do koje mjere je srbijansko društvo napredovalo, demokratizirano, poštuje temeljna ljudska prava, koliko je osiguralo slobode tiska i koliko je pravosuđe neovisno", kaže.

Picula napominje kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo iz kontakata s predstavnicima vlasti nego i s predstavnicima oporbe, civilnog sektora, akademske i poslovne zajednice.