Fethullah Gulen, koji je izgradio snažan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, preminuo je u 83. godini, nakon što je svoje pozne godine proveo u egzilu u SAD-u, optužen za orkestriranje državnog udara protiv turskog predsjednika Tayyipa Erdogana.
Herkul, internetska stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, objavila je da je Gulen preminuo u nedjelju navečer u američkoj bolnici. On je nekoć bio Erdoganov saveznik, no potom su se razišli, a turski predsjednik ga smatra odgovornim za pokušaj državnog udara 2016., u kojem su odmetnuti vojnici zauzeli ratne zrakoplove, tenkove i helikoptere. Oko 250 ljudi tada je ubijeno. Gulen, koji je od 1999. živio u egzilu u SAD-u, poricao je svoju uključenost u puč. Prema sljedbenicima, Gulenov pokret, poznat kao Hizmet, što na turskom znači "služba", nastoji širiti umjerenu varijantu islama, koja promiče zapadnjačko obrazovanje, slobodna tržišta i međureligijski dijalog. Otkako je državni udar propao, njegov je pokret u Turskoj sustavno uništen, a međunarodni utjecaj mu se smanjio.
Pristašama poznat kao hodža efendija, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen 1941. u selu u istočnoj pokrajini Erzurum. Kao sin imama, islamskog propovjednika, od najranije dobi proučavao je Kuran. Imamom džamije imenovan je 1959., te je postao istaknuti propovjednik 1960-ih u pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i propovijedao po čajanama. Studentski domovi bili su početak neformalne mreže škola koja će se sljedećih desetljeća proširiti izvan Turske, na države srednje Azije, jugoistočne Europe, Afrike i Zapada.
Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), no sve veće napetosti u tom odnosu kulminirale su u prosincu 2013., kada su na vidjelo izišle korupcijske istrage protiv ministara i dužnosnika bliskih Erdoganu. Vjerovalo se da tužitelji i policijski dužnosnici iz Gulenova pokreta Hizmet stoje iza istraga, a 2014. izdan je nalog za Gulenovo uhićenje. Dvije godine poslije pokret je proglašen terorističkom skupinom. Nedugo nakon pokušaja državnog udara Erdogan je za Gulenovu mrežu rekao da je "poput raka" i obvezao se da će iskorijeniti izdajice. Stotine škola, kompanija, medija i udruga povezanih s Gulenom su ugašene, a imovina zaplijenjena. "Kao netko tko je patio tijekom državnih udara u proteklih pet desetljeća, osobito je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu s tim", tvrdio je Gulen. Najmanje 77.000 osoba je uhićeno, a 150.000 javnih službenika, uključujući učitelje, suce i vojnike, suspendirano u izvanrednom stanju uvedenom nakon neuspjelog puča, za što je turska vlada rekla da je usmjereno protiv Gulenovih sljedbenika. Tvrdili su da su ti postupci opravdani zbog prijetnje koju puč znači za državu.
Gulen je postao izoliran u Turskoj, gdje su ga Erdoganovi pristaše sotonizirali, a oporba, koja je njegovu mrežu smatrala dugom urotom radi potkopavanja sekularnih temelja republike, izbjegavala.