Europski tjedan regija i gradova, Bruxelles 2024.

Europski tjedan regija i gradova, Bruxelles 2024.

USTUPLJENO
9.10.2024., 09:32
BRUXELLES JE SREDIŠTE PREDSTAVNIKA REGIJA I GRADOVA

Europski tjedan regija i gradova 2024: Jedan je od glavnih ciljeva EU-a politika homogenosti

Od osnutka EU-a u njemu postoje velike teritorijalne i demografske razlike

Na sredini smo tjedna u kojemu se obilježava Europski tjedan regija i gradova 2024. godine.

Pod krilaticom "Osnaživanje regija" u Bruxellesu su se okupili predstavnici i predstavnice tisuća lokalnih i regionalnih uprava i vlasti, institucija EU-a, mladi političari i političarke, članovi i članice akademske zajednice, kao i predstavnici i predstavnice nevladinih organizacija i privatnog sektora kako bi razmjenjivali znanje, iskustva i ideje o tome kako predstaviti praktične i teritorijalne aspekte povezane s kohezijskom politikom.

Velike razlike

Kohezijska politika glavna je investicijska politika Europske unije. Pruža pogodnosti za sve regije i gradove u Uniji te podupire gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, poslovnu konkurentnost, održivi razvoj i zaštitu okoliša.

REGIJE IMAJU TALENT

Pod motom “Osnaživanje regija” ovogodišnje događanje posvećeno je sljedećim temama: Konkurentnost i konvergencija: dvije strane iste medalje; Regije jačaju europsku demokraciju; Pametan i održiv rast za regije te Regije imaju talent.

Od samog osnutka Europske zajednice (danas Europske unije) u njoj postoje velike teritorijalne i demografske razlike koje bi mogle biti prepreke integraciji i razvoju Europe. Jedan je od glavnih ciljeva EU-a jačanje njegove ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Znatan udio aktivnosti i proračuna EU-a posvećuje se smanjenju razlika među regijama, s posebnim naglaskom na ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama suočenima s teškim i trajnim prirodnim nepogodama ili demografskim poteškoćama.

eu, tjedan regija i gradova, listopad 2024.

eu, tjedan regija i gradova, listopad 2024.

USTUPLJENO

Ugovorom iz Rima (1957. godine) uspostavljeni su mehanizmi solidarnosti u obliku dvaju fondova - Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EFSJP, komponenta za smjernice).

Regionalni aspekti uvedeni su 1975. godine stvaranjem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). Godine 1994. osnovan je i Kohezijski fond. Iz njega se pružaju financijski doprinosi za projekte povezane s ekologijom i transeuropskim mrežama u području prometne infrastrukture. Sredstva iz tog fonda dostupna su samo državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku niži od 90 posto prosjeka EU-a.

IVAN RADIĆ, Bruxelles, Dani reagija i gradova, listopad 2024.
Uz pomoć EU fondova gradimo Osijek
Europski tjedan regija i gradova 2024: Gradonačelnik Ivan Radić o provođenju kohezijske politike europskih gradova

Dodjela financijskih sredstava Unije namijenjenih kohezijskoj politici usmjerena je na dva glavna cilja. Prvi je ulaganje za rast i zapošljavanje, čime se jača tržište rada i regionalna gospodarstva. Drugi je europska teritorijalna suradnja, gdje je riječ o potpori koheziji EU-a kroz suradnju na prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj razini.

Europski tjedan regija i gradova, najveće događanje posvećeno kohezijskog politici, održava se u Bruxellesu

U razdoblju od 2021. do 2027. godine dva su izvora financijskih sredstava EU-a - "klasični" višegodišnji financijski okvir (VFO), kojim se utvrđuju godišnja ograničenja rashoda EU-a, i plan oporavka NextGenerationEU (NGEU), izvanredna inicijativa za oporavak osmišljena kako bi se državama članicama pomoglo da se oporave od pandemije bolesti COVID-19. Kohezijska politika financirat će se i iz VFO-a i, u određenim slučajevima, iz NGEU-a.

Glavni ciljevi

Sredstva za cilj kohezijske politike "Ulaganje za radna mjesta i rast" iznosit će ukupno 322,3 milijarde EUR (u cijenama iz 2018., tj. prema vrijednosti valute u 2018.) i rasporedit će se: 202,3 milijarde EUR za slabije razvijene regije, 47,8 milijardi EUR za tranzicijske regije, 27,2 milijarde EUR za razvijenije regije, 42,6 milijardi EUR za države članice koje primaju potporu iz Kohezijskog fonda (od čega će se 10 milijardi EUR potrošiti na Instrument za povezivanje Europe); 1928 milijuna EUR kao dodatna financijska sredstva za najudaljenije regije, 500 milijuna EUR za ulaganja u međuregionalne inovacije.

Sredstva iz EFRR-a za "Europsku teritorijalnu suradnju" (Interreg) iznosit će ukupno 8050 milijuna EUR i bit će raspoređena tako da će 5812 milijuna EUR ići za prekograničnu suradnju na pomorskim i kopnenim granicama, 1466 milijuna EUR za transnacionalnu suradnju, 490 milijuna EUR za međuregionalnu suradnju te 281 milijun EUR za suradnju najudaljenijih regija.

Europski tjedan regija i gradova zajednički organiziraju Europski odbor regija i Glavna uprava Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku. 

Panonsku Hrvatsku čini osam županija

Europsku uniju danas čini 27 zemalja, 448 milijuna stanovnika i 240 NUTS-2 regija raznolikih razina razvijenosti. Tako deset najdinamičnijih regija ima BDP više od pet puta veći od onog deset najslabije razvijenih regija. U najrazvijenija područja EU-a ubrajaju se Luxemburg, Bruxelles i Hamburg, a najslabije su razvijene regije sjeverozapadna Bugarska, Moldavija u Rumunjskoj te Potkarpatsko i Lublinsko vojvodstvo u Poljskoj. U Hrvatskoj su četiri NUTS-2 regije: Panonska Hrvatska, Jadranska Hrvatska, Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska. Panonsku Hrvatsku čine svih pet slavonskih županija - Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vitovitička županija, te Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Te županije prednjače u Hrvatskoj po korištenju EU fondova. D. Ku.

Dosegnuti 80 posto razvijenosti Unije

Hrvatska, kao najmlađa članica EU-a, nakon nešto više od deset godina svoga punopravnog članstva pokazuje pune efekte tog članstva. Primjerice, 2010., tri godine prije članstva, Hrvatska je bila na 61 posto razvoja EU-a, a tri godine poslije, 2016., na 62 posto. Na kraju prošle godine bilo smo na 76 posto prosječne razvijenosti na razini EU-a, sada želimo doći na 77,5 posto na kraju ove godine. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako će na kraju trećeg mandata njegove vlade Hrvatska biti između 80 i 82 posto prosjeka razvijenosti EU-a. “Time će se dati doprinos realizaciji jednog od temeljnih ciljeva Vlade u politici lovljenja koraka sa zemljama srednje i istočne Europe”, stava je Plenković. Razina od 80 posto je ona koja čini preokret - da se oni koji su se iselili u razvijene članice zbog ekonomskih razloga počinju vraćati u domovinu. D. Ku.