Godinu dana nakon Hamasova upada u Izrael, 7. listopada, najsmrtonosnijeg u izraelskoj povijesti, ratu na Bliskom istoku ne nazire se kraj. Dapače, sukob se preselio i u Libanon, u napade na Izrael uključio se Iran, humanitarna situacija u Pojasu Gaze je katastrofalna, a izraelsko društvo sve je podjeljenije oko pitanja kako okončati rat.

Trauma

Izraelce povezuje trauma zbog napada 7. listopada, ali su podijeljeni u oko toga kako zaustaviti rat. Nakon Hamasova napada pojavio se pokret nacionalne solidarnosti, dobrovoljci su pripremali obroke za vojnike i smjestili izbjeglice u svoje domove. To razumijevanje i solidarnost pružili su Izraelcima određenu utjehu, ali ministarstvo zdravstva ističe da je zemlja sada suočena s "najozbiljnijom krizom mentalnog zdravlja u svojoj povijesti". Pitanja u vezi sa sudbinom desetaka izraelskih talaca jako otežavaju ljudima da ostave traumu za sobom i nastave živjeti. "Osjećaj sigurnosti Izraelaca je uništen", rekao je Merav Roth, izraelski psihoanalitičar koji liječi bivše taoce i obitelji poginulih. To je "zbog toga što su se identificirali sa žrtavama i zato što snage sigurnosti nisu mogle spriječiti invaziju na zemlju", rekao je. "Ta invazija doma, pojedinca i kolektiva nezapamćena je u povijesti Izraela i Izraelcima zastrašujuća", dodaje. "To nije trauma koja je završila, nego događaj čije komplikacije postaju sve gore jer se stalno doznaje za smrt novih talaca ili vojnika koji se bore u Pojasu Gaze i prijeti općim ratom protiv Hezbolaha u Libanonu", ističe Roth.

U napadu Hamasovih militanata 7. listopada ubijeno je 1205 ljudi, većinom civila, prema podatcima AFP-a na osnovi službenih izraelskih podataka, koji uključuju taoce ubijene u zatočeništvu. Od 251 taoca koje su oteli militanti 97 ih je još u zatočeništvu u Pojasu Gaze, uključujući 33 za koja je izraelska vojska objavila da su mrtvi. U izraelskoj ofenzivi poginulo je najmanje 41.455 ljudi u Pojasu Gaze, većinom civili, prema podatcima tamošnjeg ministarstva zdravstva. UN je rekao da su ti podatci pouzdani.

U Izraelu su se produbile podjele u vezi s vladinom ratnom politikom i povratkom talaca. Ne prođe subotnja večer a da tisuće prosvjednika ne iziđu na ulice Tel Aviva poručujući vlastima: "Vratite ih kući sada!"

Ali Izraelce koji traže dogovor s Hamasom "pod svaku cijenu" kako bi taoci bili pušteni na slobodu kritiziraju oni koji se boje da takvi prosvjedi potkopavaju vladinu poziciju i da bi mogli nehotice osnažiti militante. Tamar Hermann, znanstvena suradnica Izraelskog instituta za demokraciju, rekla je da ta podjela općenito odražava političku podjelu na ljevicu i desnicu, koja se zaoštrila prije rata zbog prijedloga pravosudne reforme premijera Benjamina Netanyahua. "Očito svi misle da je talačko pitanje strašno, ali ono što izaziva podjele u javnosti jest to koliko smo spremni platiti za oslobađanje manje od 100 ljudi koji su još u zatočeništvu Pojasu Gaze", rekla je Hermann.

Rat je također pogoršao podjele između sekularnih Izraelaca i vjernika, velikim dijelom zbog izuzeća od služenja vojske ultraortodoksnih Židova. S obzirom na to da je od 7. listopada poginulo više od 700 pripadnika snaga sigurnosti, da su mobilizirani desetci tisuća rezervista i s obzirom na veliku vojnu operaciju na sjevernoj granici s Libanonom, to je pitanje važnije nego ikad prije. "Dok moj unuk riskira svoj život u Gazi, njezini unuci dolaze je posjetiti u našu sobu svaki dan", rekla je osamdesetogodišnjakinja hospitalizirana u Jeruzalemu govoreći o svojoj ultraortodoksnoj cimerici. S druge strane, stanovnici sjevernog Izraela tuže se da ih je država napustila daleko prije rata, a njihovi problemi su se povećali otkako je Hezbolah 8. listopada počeo prekogranične napade u znak podrške Hamasu. Desetci tisuća ljudi su evakuirani, a oko 60.000 još se nije vratilo kućama.

Gaza u pepelu

Izraelska vojna akcija kojom se želi iskorijeniti Hamas znatno je oslabila tu militantnu organizaciju, ali je nije uništila. Izraelci su u godinu dana ubili nekoliko Hamasovih vođa i tisuće njegovih boraca, no kraj vladavine palestinske militantne skupine Pojasom Gaze i dalje nije izvjestan. Jedan od najvećih udaraca Hamasu od njegova osnutka 1987. bio je kada je 31. srpnja ove godine u Iranu ubijen njegov vođa Ismail Hanija. Nakon njegove smrti Hamas je imenovao Jahju Sinvara, kojeg Izrael optužuje da je organizirao napad 7. listopada, novim vođom. Na bojištu u Gazi izraelske snage agresivno progone i Sinvara i Hamasova vojnog zapovjednika Muhameda Deifa, za kojeg Izrael tvrdi da je ubijen u zračnom napadu. Hamas tvrdi da je Deif još živ. Visoki dužnosnik Hamasa koji je želio ostati neimenovan rekao je da je Sinvar, koji nije viđen u javnosti od početka rata, vrhovni zapovjednik, koji vodi i vojno i političko krilo Hamasa. "Za njegovu sigurnost zadužen je velik tim jer je on neprijateljeva meta broj jedan", rekao je dužnosnik.

Izraelski dužnosnici u kolovozu su objavili da je među poginulima u Pojasu Gaze više od 17.000 palestinskih militanata. Visoki dužnosnik Hamasa priznao je da je "nekoliko tisuća boraca pokreta i drugih skupina otpora poginulo u borbama". No Bruce Hoffman iz Vijeća za vanjske odnose (CFR), američkog think tanka, tvrdi da je izraelska ofenziva nanijela "bolan, ali ne i smrtonosan udarac" Hamasu.

Hamas od 2007. kontrolira i vodi institucije u Pojasu Gaze, nakon što je godinu dana prije pobijedio na parlamentarnim izborima i potom porazio suparnički Fatah u uličnim borbama. Sada je većina institucija u Pojasu Gaze ili oštećena ili uništena. Izrael optužuje Hamas da se koristi školama, zdravstvenim ustanovama i drugom civilnom infrastrukturom za provedbu svojih akcija, što Hamas niječe. U ratu ni jedan dio Pojasa Gaze nije siguran od bombardiranja: gađaju se škole, zdravstvene ustanove... Gospodarstvo Pojasa Gaze smanjilo se na "manje od šestine svoje razine iz 2022.", prema UN-ovu izvješću. Kolaps izaziva veliko nezadovoljstvo među 2,4 milijuna stanovnika Pojasa Gaze, od kojih su dvije trećine bili siromašne i prije rata. n