Na parlamentarnim izborima u Austriji najviše je glasova dobila krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ), a političke stranke europske radikalne desnice proslavile su taj rezultat.

Na čelu s Herbertom Kicklom, koji je dobio podršku zbog posrnulog gospodarstva i zabrinutosti zbog toga što Austrija brže prima imigrante nego što ih uspijeva integrirati, FPÖ je osvojio najviše od svih - 28,8 posto glasova. Birače su pridobili kritikom mjera tijekom pandemije koronavirusa, kao i kritikom vojne pomoći Ukrajini. "Ovo je otvorilo vrata nove ere. Mi smo spremni preuzeti odgovornost i pružamo ruku svim strankama", rekao je. Kickl mora pronaći partnera za formiranje stabilne koalicije, što mu neće biti lako jer ga ostali stranački čelnici ne podnose. Oni su mu odbili "služiti" i vrlo su brzo počeli razmatrati mogućnost stvaranja alternative takvoj vladi kojoj bi predvodio FPÖ.

Na izbore je izišlo čak 6,3 milijuna birača (78 %), a u kampanji su dominirala pitanja migracije i azila, kao i posrnulo gospodarstvo i rat u Ukrajini. FPÖ bi s tim rezultatom trebao imati oko 56 od 183 mjesta u parlamentu. Drugoplasirana Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP), koja je zajedno sa Zelenima na vlasti posljednje četiri godine, dobila je 52 zastupnika. Dobili su samo 26,3 posto glasova, čak 11,1 posto manje nego prije četiri godine. Na treće mjesto pala je Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 21,1 posto glasova, slijede liberalni Neos (9,2 %) i Zeleni (8,3 %). Ostali nisu prešli prag od 4 posto. OVP i FPÖ mogli bi formirati koaliciju, ali su narodnjaci i u izbornoj večeri ponovili da bi mogli koalirali sa slobodnjacima, ali samo pod uvjetom da Kickl odustane od pretenzija na kancelarsku ili neku ministarsku poziciju. Analitičari procjenjuju da će FPÖ to teško prihvatiti jer ih je upravo Kickl vratio na vrh.

Politolog Tihomir Cipek smatra da je jačanje desnice u Europi normalna politička dinamika i prirodan proces. Na kraju, kaže, FPÖ je u koaliciji na vlasti bio već dva puta, tako da ne misli da je riječ o nekoj posebnoj drami ni da je to "meki trbuh" Europe. "Osim ako svaka neutralna zemlja nije 'meki trbuh' i svi trebaju stati u nekakvu kolonu koja je spremna za rat, a koji se opet, mislim, ne može dobiti. Ovo je jednostavno reakcija na proces globalizacije. Neki kažu da su sve te stranke, ja ih zovem strankama liberalnog centra - bez obzira na to bile pučke, socijaldemokratske, zelene ili liberalne - zapravo jedna velika stranka centra, jer su tu razlike vrlo male. I sve ono što im se javlja bilo lijevo, bilo desno, oni su skloni nazvati ekstremistima, populistima lijevim ili desnim. Mislim da je to pretjerivanje. Na kraju, imamo Komunističku partiju Austrije na vlasti u Grazu, hoćemo li to onda zvati kolhozima ili sovhozima", pita se Cipek.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen, koji daje mandat za sastavljanje vlade, uoči izbora nije skrivao da je malo vjerojatno da će ga dati - slobodnjacima.