01.09.2022., Osijek - Opskrbljenost knjizara za nadolazecu skolsku godinu za priborom,knjigama,biljeznicama i ostalim potrebstinama. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
PIXSELL
27.9.2024., 19:36
ANALIZA POVJESNIČARKE DUBRAVKE STOJANOVIĆ

Svi su promijenili prošlost, a najviše Hrvatska i Srbija

Srbijanska povjesničarka Dubravka Stojanović, autorica knjige "Prošlost dolazi", ocijenila je, analizirajući udžbenike povijesti u zemljama regije, da su svi "promijenili prošlost", ali nitko kao u Srbiji i Hrvatskoj, a Slovenija, Crna Gora i Makedonija trudile su se zadržati objektivnost.

“Hrvatska i Srbija su svoje nove države izgradile na negaciji svega što je bilo, prije svega negaciji Jugoslavije i socijalizma. Time su se one trajno udaljile od mogućnosti da shvate prošlost, gdje su bile i gdje su sada, što bi im trebali biti prioriteti i zašto su nam društva baš ovoliko propala”, rekla je Stojanović u intervjuu za portal nova.rs. Stojanović, koja se u svojoj knjizi bavi promjenama u tumačenju prošlosti u srbijanskim udžbenicima povijesti od 1913. do 2021., navodi da je prva dramatična promjena bila u udžbenicima tiskanima za školsku 1993., kada je “promijenjena” cijela prošlost i prilagođena ratnim sukobima koji su bili u tijeku. Ona drži da su “bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda iz prethodne faze mitologizacije zamijenjeni pričom o vječnoj mržnji među njima”. Sljedeće promjene konstatirala je u 2002., kada je “promijenjen” Drugi svjetski rat jer su nove vlasti, kako tvrdi, željele poraziti prethodni režim i na terenu sjećanja. Tada su, kaže Stojanović, “zamijenjena mjesta dobrih i loših momaka”, pa su zločini i kolaboracija pripali partizanima, a podatci o četničkoj kolaboraciji i zločinima izbrisani. Tada je krenuo val masovnog revizionizma, čije se posljedice, dodaje Stojanović, osjećaju i danas u prijedlogu (gradonačelnika Beograda) Aleksandra Šapića da se izmjesti Titov grob, a postavi spomenik Draži Mihailoviću. “To nije samo nasilje nad poviješću, to je i negiranje antifašizma, što je iznimno opasno za svako društvo, a napose ono koje je i onako izgubilo kompas”, kaže Stojanović, upozoravajući na današnja tumačenja da je “Srbija imala dva antifašistička pokreta, što povijesno nije točno zbog četničke suradnje s okupatorima već od jeseni 1941. godine”. Stojanović naglašava da je “zloupotreba prošlosti jako opasna, jer paralizira društvo - ono više ne umije misliti”.