Europska unija znatno je smanjila uvoz plina u drugom tromjesečju, a kupovala ga je uglavnom od Norveške, pokazalo je izvješće Eurostata. U razdoblju od travnja do lipnja EU je uvezao ukupno 177,9 milijuna tona energenata, što odgovara smanjenju netomase od 9,7 % u odnosu prema istom razdoblju lani, izvijestio je Eurostat. Ukupna vrijednost uvezenih energenata iznosila je 94,9 milijardi eura i bila je 10,7 % niža nego prije godinu dana. Vrijednost uvezenog prirodnog plina u plinovitom stanju smanjena je za 31,4 % u odnosu prema drugom prošlogodišnjem tromjesečju, uz količinski pad za 9,5 %. Sličan trend zabilježen je i kod ukapljenog plina, uz pad vrijednosti njegova uvoza od čak 41,2 %. Obujam uvoza smanjen je pak za petinu, pokazuje to izvješće. Zemlje EU-a obvezale su se smanjiti potrošnju plina za najmanje 15 %. Plan EU-a prvotno je obuhvaćao razdoblje od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023., ali je produžen za godinu dana, do 31. ožujka 2024.
Vrijednost uvezenih naftnih ulja porasla je u drugom tromjesečju za 5,6 %, a obujam uvoza smanjen je za 2,2 %, izračunao je Eurostat. Europska unija je u drugom tromjesečju najviše plina u plinovitom stanju uvezla iz Norveške, čiji je udio u tržištu u drugom tromjesečju iznosio 43,5 %. Na drugom je mjestu Alžir s udjelom od 21,6 %, a na trećem je još Rusija s 15,5 %. Glavni dobavljač ukapljenog plina bile su pak Sjedinjene Američke Države s gotovo polovinom udjela u tržištu EU-a u tom tromjesečju. Na drugom je mjestu Rusija s udjelom od 16,8 %, a na trećem Katar sa 11,9 %. SAD je pak s Norveškom dijelio poziciju glavnog dobavljača naftnih ulja s udjelom u tržištu od 15,1 odnosno 14,1 %. Blizu je i Kazahstan, čiji je udio u drugom tromjesečju iznosio 11,7 %, izračunali su europski statističari. V.Momčilović/H