Razina potrošnje ilegalnih cigareta u Europskoj uniji (EU) i dalje je zabrinjavajuća, a zločinačke mreže djeluju sve bliže državama zapadne Europe. Prema novom godišnjem izvješću revizorske kuće KPMG, 35,2 milijarde ilegalnih cigareta konzumirano je u 27 država članica Europske unije u 2023. godini, što je 8,3 posto ukupne potrošnje u EU-u, odnosno slično kao i godinu prije (rast od 0,1 %).

Zločinačke mreže

U Europi je potrošnja ilegalnih cigareta u porastu petu godinu zaredom i iznosi 52,2 milijarde cigareta godišnje u 38 zemalja obuhvaćenih tim istraživanjem - gotovo svaka deseta cigareta u Europi je ilegalna. Za razliku od ostatka EU-a, u Hrvatskoj je u 2023. godini ukupna potrošnja cigareta iznosila 6,14 milijardi cigareta, od čega je 3,4 posto bilo ilegalnih, što je u odnosu prema 2021. pad od 0,73 posto, kao rezultat pada potrošnje cigareta koje nemaju oznaku države iz kojih dolaze te ostalih krijumčarenih i krivotvorenih cigareta. Bosna i Hercegovina je i dalje najveći izvor ilegalnih cigareta za Hrvatsku.

Izvješće je naručila tvrtka Philip Morris Products SA, koja smatra kako je ilegalno tržište cigareta u Europskoj uniji i dalje velika opasnost za javno zdravlje, sigurnost i gospodarstva država članica. Krivotvorene cigarete, kažu, jedan su od glavnih izvora ilegalne potrošnje u regiji, pri čemu se zločinačke mreže sve više okreću tržištima s visokim porezima i cijenama. Procijenjeno je tako da su vlade država članica EU-a ukupno izgubile 11,6 milijardi eura poreznih prihoda, što je porast u odnosu prema 11,3 milijarde eura u 2022. godini. Najviše ilegalnih cigareta konzumira se u Francuskoj, ukupno 16,8 milijardi, odnosno gotovo polovina ukupne ilegalne potrošnje u EU-u (47,7 %), što je procijenjeni gubitak od 7,3 milijarde eura poreznih prihoda. PMI hvali stalna nastojanja europskih tijela za provedbu zakona da stanu na kraj zločinačkim mrežama koje zarađuju od ilegalne trgovine duhanskim proizvodima i poziva regulatorna tijela da provedu učinkovite politike.

“Tijela za provedbu zakona odigrala su ključnu ulogu u sprječavanju lanaca organiziranoga kriminala u ilegalnoj proizvodnji cigareta diljem Europe i njihovu krijumčarenju preko granice. Međutim, za potpuno suzbijanje ilegalne trgovine u regiji nužan je holistički pristup, koji stroge kazne i odlučnu provedbu zakona dopunjuje podizanjem svijesti i provedbom edukativnih kampanja o stvarnom utjecaju ilegalne trgovine, predvidljivim fiskalnim i regulatornim okvirom zbog kojeg se punoljetni pušači neće okrenuti crnom tržištu te koordiniranim i predanim javno-privatnim partnerstvima", izjavio je Christos Harpantidis, viši potpredsjednik za vanjske poslove u PMI-ju.

Borba protiv kriminalaca

Unatoč tim brojkama, izvješće KPMG-a pokazalo je da udio potrošnje ilegalnih cigareta u 26 europskih zemalja iznosi manje od deset posto njihove ukupne potrošnje. Od navedenih tržišta na njih je 16 udio potrošnje ilegalnih cigareta iznosio manje od pet posto. Udio potrošnje ilegalnih cigareta u 25 od 38 zemalja obuhvaćenih istraživanjem bio je stabilan ili u padu u usporedbi s 2022. godinom.

“Moramo nastaviti suradnju s tijelima koja provode zakone i vladama kako ilegalna trgovina cigaretama diljem EU-a ne bi postala još veći problem", ističe Massimo Andolina, predsjednik za europske regije u PMI-ju. "Ilegalna trgovina narušava nastojanja za smanjivanje prevalencije pušenja, šteti javnom zdravlju i potrošačima te donosi financijski gubitak vladama i zakonitim proizvođačima. Ova borba mora biti prioritet regulatorima, koji istodobno trebaju omogućiti da bezdimni proizvodi budu dostupni i pristupačni svim punoljetnim pušačima koji ne prestaju pušiti cigarete", rekao je.

“Ako se želimo uhvatiti u koštac s ilegalnom trgovinom, vlade moraju strogo provoditi mjere protiv kriminalaca koji zarađuju na crnom tržištu. To se pokazalo uspješnim, za razliku od prekomjernog oporezivanja potrošačke robe, pa i zabrane”, dodao je Harpantidis. “Kako bismo u cijelosti suzbili pušenje, nužno je uobičajene politike kontrole duhana dopuniti inovativnim pristupima. Vlade bi trebale prepoznati da će se štetnost pušenja mnogo brže smanjiti ako punoljetne osobe koje nastave pušiti prihvate alternative cigaretama nego da se isključivo provode postojeće mjere”, smatra on.