Stručnjaci procjenjuju da je više od 47.000 ljudi umrlo od posljedica visokih temperatura u Europi 2023., najtoplije godine u povijesti mjerenja.

Broj je naveden u studiji objavljenoj u časopisu Natural Medicine, koja je napravljena po metodi modeliranja. Međutim, međunarodna istraživačka skupina predvođena barcelonskim Institutom za globalno zdravstvo je također zaključila da se društvo prilagodilo visokim temperaturama.

Tim je koristio Eurostatove podatke o 96 milijuna smrti kako bi procijenio koliko je od njih povezano s vrućinama 2023. u 823 regije 35 europskih zemalja. Prema procjenama, prošle je godine 47.690 smrti u Europi bilo povezano s visokim temperaturama. Riječ je o drugoj najvišoj stopi smrtnosti otkako su započela takva mjerenja 2015., pri čemu je najviša stopa zabilježena 2022. godine. Istraživači su utvrdili da su zemlje na jugu Europe imale najviše stope smrtnosti povezane s vrućinama. Grčka (393 smrti na milijun stanovnika), Bugarska (229), Italija (209) i Španjolska (175) zauzele su prva četiri mjesta u procjeni. Usporedbe radi, stopa je u Njemačkoj iznosila 76 smrti po milijunu stanovnika 2023. godine.

U konkretnim brojkama, istraživačka skupina procjenjuje da je 2023. broj smrti povezanih s visokim temperaturama u Italiji bio nešto manji od 12.750, a u Njemačkoj 6376. U gotovo svim proučavanim zemljama, značajno više žena je umiralo zbog učinaka vrućina od muškaraca, a starije su osobe bilo osobito pogođene.

Podsjetimo i da je Copernicus, služba Europske unije za klimatske promjene, prije nekoliko dana objavila kako je srpanj 2024. bio je drugi najtopliji srpanj i drugi najtopliji ikad zabilježen mjesec. U srpnju ove godine globalna prosječna temperatura iznosila je 16,91 stupanj Celzijusa, 0,04 stupnja niže od prosječne temperature u srpnju 2023., trenutno najtoplijem zabilježenom mjesecu. Do lipnja, prosječne mjesečne temperature obarale su rekorde svakog mjeseca od svibnja 2023. "Niz rekordnih mjeseci prekinut je, ali samo za mrvicu", rekla je zamjenica ravnatelja Copernicusove službe za klimatske promjene Samantha Burgess. "Ukupni kontekst nije se promijenio, naša se klima nastavlja zagrijavati. Razorni učinci klimatskih promjena započeli su puno prije 2023. i nastavit će se sve dok globalne emisije stakleničkih plinova ne dosegnu neto nulu", dodala je. Za razdoblje od kolovoza 2023. do srpnja 2024. globalna prosječna temperatura bila je 1,64 stupnja Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, pokazuju podaci Copernicusa.

Prosječna europska temperatura u srpnju nadmašila je prosječnu vrijednost za mjesec od 1991. do 2020. godine za 1,49 Celzijevih stupnjeva, što ga čini drugim najtoplijim srpnjem otkako postoje mjerenja u Europi. Prema izvješću, temperature su uglavnom bile iznad prosjeka nad južnom i istočnom Europom, ali blizu ili ispod prosjeka nad sjeverozapadnom Europom. n