Olimpijske igre oduvijek simboliziraju pomicanje granica ljudskih dostignuća i obaranje novih svjetskih rekorda. I naš planet obara rekorde, ističe WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, koja je, uoči OI-ja u Parizu, pokrenula novu kampanju, kojom skreće pozornost na to da je riječ o klimatskim rekordima "koje ne želimo oboriti". Rekordne vrućine, gubitak prirode i otapanje leda signaliziraju prijetnju za naš opstanak, navodi WWF.

“Na Olimpijskim igrama ljudi će pokazati što se sve uz iznimne napore može postići. Potrebno nam je da i naši čelnici pokažu istu takvu odlučnost i predanost poput sportskih prvaka i odluče odvesti klimu na put oporavka", rekla je Dunja Mazzoco Drvar, direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije.

Godina 2023. bila je najtoplija godina zabilježena do sada, s nebrojeno mnogo oborenih nacionalnih rekorda – kako temperaturnih, tako i onih koji se tiču vremenskih ekstrema. Istaknuti rekordi uključuju: najduži tropski ciklon zabilježen u Mozambiku, najveće zabilježene požare u povijesti u Europskoj uniji koji su zahvatili Grčku i nove temperaturne rekorde u Francuskoj, Kini, Tajlandu, Bangladešu, Demokratskoj Republici Kongo, Haitiju, Omanu, Peruu i drugim državama. Hrvatska je imala rekordnu oborinu koja je trajala čak 24 sata, kad se na Gračac 15. svibnja slilo nevjerojatnih 256,4 milimetara kiše. Najsmrtonosnija oluja u povijesti koja je zahvatila Zagreb dogodila se lani, 19. srpnja, i rezultirala je s dva direktna i dva indirektna smrtna slučaja, i ukupno 130 ozlijeđenih. Prijavljene su štete na 51 školi, 16 srednjih škola i 71 vrtiću. Rekordan je bio i intenzitet kiše, pri čemu je u samo pola sata palo 34,6 milimetara, ali i ekstremni udar vjetra koji je iznosio čak 114,8 kilometara na sat. Na razini cijele zemlje, u 2023. zabilježena je rekordna srednja godišnja temperatura, koja je bila čak 2,2 Celzijeva stupnja viša od prosjeka unatrag 55 godina. Temperature su ostale visoke i u ovoj godini, pri čemu je lipanj dvanaesti uzastopni mjesec u kojem globalne temperature dostižu 1,5 Celzijevih stupnjeva više u odnosu prema predindustrijskoj eri.

“Promjene u klimi utječu na sve aspekte života, pa tako i na sportske rezultate, pa čak i na mogućnost održavanja određenih sportskih događaja. Analize utjecaja klimatskih promjena na različite vrste društvenih aktivnosti pokazuju da će sredinom ovog stoljeća uvjeti za, primjerice, igranje nogometne utakmice, biti neprihvatljivi u gotovo cijeloj Europi tijekom 30 posto ljetnih dana, a biciklističke utrke u južnim dijelovima kontinenta neće se moći voziti od 10 do 30 ljetnih dana", objašnjava Mazzoco Drvar.