Povlačenje Joea Bidena i odustajanje od predsjedničke nominacije kao kandidata Demokratske stranke te njegova podrška potpredsjednici SAD-a Kamali Harris preokrenuli su američku izbornu utrku, i to samo osam dana nakon što je njegov protukandidat Donald Trump preživio pokušaj atentata na predizbornom skupu.

Američki predsjednik Biden izvijestio je u nedjelju svoje najbliže suradnike da će odustati od predsjedničke utrke samo nekoliko trenutaka prije negoli će javno objaviti odluku koju je donio nakon što je 48 sati analizirao ankete i shvatio da mu se put prema pobjedi sve više sužava.

Uvijek u sjeni

Izvori kažu Reutersu da se Trumpova kampanja već tjednima priprema za Harris ako Biden odustane i ona osvoji nominaciju Demokratske stranke. "Harris će biti lakše pobijediti nego što bi bilo Joea Bidena", ustvrdio je Trump za CNN ubrzo nakon Bidenove objave. On će neopredijeljenim biračima pokušati pokazati da njegova vjerojatna nova suparnica Harris ima prste u dva velika pitanja na kojima računa da će pobijediti na predsjedničkim izborima: imigraciji i troškovima života. Izvori unutar Trumpove kampanje rekli su da će Harris oslikati kao "kopilotkinju" tih politika koje izazivaju nezadovoljstvo glasača. Njegova će je kampanja nastojati što čvršće vezati uz Bidenovu imigracijsku politiku, koja je po republikancima kriva za nagli porast broja ljudi koji ilegalno prelaze granicu s Meksikom. Druga linija napada bit će vezana uz gospodarstvo. Ankete dosljedno pokazuju da su Amerikanci nezadovoljni visokim cijenama hrane i goriva, kao i kamatnim stopama.

Naš sugovornik, politički analitičar Tihomir Cipek misli kako su ankete o šansama američke potpredsjednice na izborima uglavnom točne i da Harris nema velikih izgleda u okršaju s Trumpom. Dodaje kako je Kamala Harris imala blijedo potpredsjedništvo, uvijek u sjeni Joea Bidena. U samoj Demokratskoj stranci ona je "nešto između", smatra Cipek. Kaže da je kao žena i osoba koja po majci ima indijske korijene, željela posredovati između lijevog, socijaldemokratskog krila stranke s Berniejem Sandersom na čelu i liberalnog, zapravo globalističkog krila - esktremnog centra - na čelu s Bidenom, Clintonima i Obamom. U tom posredovanju zapravo nije uspjela, napominje.

“Naravno, ono što sada njih spaja je otpor i animozitet prema Trumpu, prema toj 'drugoj Americi', bijeloj recimo, koju Trump na neki način i izborom potpredsjednika zagovara i promovira. Jer Trumpov kandidat za potpredsjednika, J. D. Vance, čovjek je iz radničke klase, skromnog materijalnog podrijetla koji je vojsku služio u mornarici, a i sam se školovao uz rad. I Trumpova poruka je jasna - ja zagovaram bijelu, radničku, uspješnu, prodornu Ameriku. Poruke Kamale Harris zapravo još uvijek nema. Ona se našla u procjepu između ta dva krila stranke, i nije našla svoje pravo mjesto. No vidjet ćemo sada kada njezina kampanja tek počne kako će se to razvijati", kaže Cipek.

Na upit ima li po njemu šanse da želju za kandidaturom izrazi još netko od demokrata - možda Michelle Obama, koja jedina prema anketama pobjeđuje Trumpa, kaže da su vrlo male šanse da se Demokrati počnu kolebati i na završnoj konvenciji izaberu nekog drugog, ali da se tu ništa ne može isključiti. Ona je bila potpredsjednica, ona na kraju disponira velikim financijskim sredstvima, jedina sada ima legalno pravo raspolagati tim novcem. Od kakvog utjecaja tu može biti i to što je Harris žena i crnkinja, Cipek kaže kako će ona dobiti glasove žena, onih koje su vezane uz Demokratsku stranku, možda i neke druge, no kaže da to tu zapravo više "ne igra". "Ono što se događa kod Trumpa jest da je on jedan od republikanaca čija popularnost počinje rasti. Naravno da su kod latinopopulacije koja se uselila u SAD popularniji demokrati, pa čak i kod Afroamerikanaca. Trumpova poruka 'Make Amerika great again' poruka je koja nema drugi sadržaj osim što budi pozitivnu emociju - 'Opet ćemo nešto biti', 'Možemo'... Na to se ide, projicira se nada", pojašnjava Cipek.

Propast sna

Za Bidenovu odluku o povlačenju kaže da je, naravno, zakasnjela, što govori kako stranačke institucije nisu dobro funkcionirale jer su stvari - bile jasne. "Inercija američkog političkog sustava koji, kao što vidimo, ima niz mana, Bidena je dosad držala u utrci. Inercija da kada ste jednom bili predsjednik i završili mandat, onda naravno idete u drugi mandat, i imate uvijek nekakvu komparativnu prednost jer ste već bili predsjednik itd. I onda su oni po toj inerciji išli na to da Biden i dalje bude predsjednik, ali jasno je svakome bilo da te stvari nisu bile u redu. Jedan je povjesničar rekao i kako su tu počeli podsjećati na Sovjetski Savez, koji je imao sve starije lidere. I onda su kratkom vremenu svi umrli, a poredak je ulazio u veću krizu. Tako da tu stvari ne funkcioniraju. I čini mi se da taj američki poredak ima velikih mana i problema", naglašava Cipek.

EPA

Na tezu kako je čudno da na te očite Bidenove probleme u smislu sposobnosti za obavljanje dužnosti nije ozbiljnije reagirala predsjednikova najbliža okolina jer, osim stranke, tu su i članovi njegove obitelji, Cipek kaže kako im je očito imponiralo da im suprug i otac bude predsjednik, a i samim to što je predsjednik, onda sigurno dijelom može utjecati na nekakve sudske procese i presude koji su se vodili protiv njegova sina, pa je možda i to igralo ulogu - može ih bolje zaštititi. Takvi potezi - ostajanje uz kandidata koji je očito imao zdravstvenih poteškoća, pokazuju kako se sustav može dovesti u krizu legitimiteta gdje više ljudi ne vjeruju da je Amerika nešto izuzetno, u ono što se popularno zove 'američki san'. To su možda značili nekad jaki ljudi, tipa Kennedy ili Reagan, koji su svojom pojavom i odlukama mogli utjeloviti taj 'američki san'. Obama je bio posljednji takav, od onda im ide sve lošije i lošije", navodi Cipek. Razgovor zaključujemo upitom imaju li demokrati još uopće šanse za pobjedu na izborima, a on odgovara: "Male. Vrlo male. Nada umire posljednja, ali su im šanse vrlo male", zaključuje Cipek.